Crna Gora je u 2024. godini dobila pozitivan IBAR, nikad brojniju Vladu, postala članica SEPE, pritvorila vrata Hrvatskoj, zbog čega je zatvorila tri umjesto očekivana četiri poglavlja u pregovorima sa EU. Glavni grad je u posljednji čas, na samom izmaku godine, dobio vlast. Građani Crne Gore su dobili povećanje penzija i uvećanje minimalne zarade, koja iznosi 600, odnosno 800 eura.
U godini za nama desilo se i da opozicija i vlast na državnom nivou budu ujedinjeni, a to je bilo prilikom izglasavanja IBAR zakona. Ipak, sloga, očekivano, nije dugo trajala i upravo zbog oštrih neslaganja vlasti i opozicije, budžet za 2025. stavljen je na kocku.
Godina je krenula mirno, no već u drugom mjesecu, nezadovoljan načinom rada stranke, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio je ostavku na sve funkcije u Pokretu Evropa sad, u kome je bio potpredsjednik i jedan od osnivača. Odluka Jakova Milatovića da napusti PES ubrzo se odrazila i na političku sliku Podgorice. Mjesec nakon što je Milatović napustio PES došlo je do cijepanja te partije u podgoričkom parlamentu, pa je petoro bivših odbornika Pokreta Evropa sad 27. marta formiralo novi klub odbornika. Četiri mjeseca nakon toga skraćen je mandat lokalnom parlamentu i raspisini su vanredni izbori. Na tim izborima, održanim 29. septembra, Demokratska partija socijalista (DPS) je osvojila 19 mandata, koalicija Pokreta Evropa sad (PES) i Demokratske Crne Gore 14, koalicija "Za budućnost Podgorice" 13, lista "Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović" šest, Evropski savez tri, a Stranka evropskog progresa (SEP) i Pokret Preokret po dva mandata. Inače, SEP je nova partija koju je formirao bivši premijer Duško Marković, čime se vratio na političku scenu.
Milatović je doskora bio u nezboru sa svojim nekadašnjim partijskim drugom, premijerom i liderom PES-a Milojkom Spajićem, ali su pred novogodišnje praznike imali višesatni razgovor, o kojem javnost nije mnogo saznala. No, ubrzo nakon njihovog sastanka došlo je do formiranja vlasti u glavnom gradu, što je očigledno plod razgovora predsjednika i premijera, i vlast će vršiti savez Pokret Evropa sad – Demokratska Crna Gora, Pokret za Podgoricu i koalicija "Za budućnost Crne Gore".
Podgorica nije jedina koja je birala vlast u prošloj godini. Glasalo se i u Andrijevici, Beranama, Gusinju, Kotoru i Budvi.
U Kotoru su izbori održani 29. septembra, ali rezultati još nijesu proglašeni, pa mnogi slute "šavnički scenario". Još nema odluke da li će biti ponavljanja izbora na dvama biračkim mjestima jer je Ustavni sud bio podijeljen prilikom odlučivanja o ustavnim žalbama. Često smo se prisjećali Šavnika i u 2024. godini, jer u toj opštini još nijesu završeni izbori započeti prije više od dvije godine.
Građani i građanke Budve su u 2024. godini čak dva puta glasali na lokalnim izborima. Oni su na ponovljenim lokalnim izborima 17. novembra glasali slično kao i na prethodnim majskim, nakon kojih vodeće partije nisu uspjele da se dogovore o podjeli vlasti. Koalicija "Za budućnost Budve – Budva mora naprijed – Mladen Mikijelj" i grupa građana "Budva naš grad – Nikola Jovanović" osvojile su po devet mandata, a DPS-u je pripalo sedam mandata. Tri mandata dobila je koalicija Demokrate – PES, a lista Pokreta za grad, koju je predvodio Đorđe Zenović, i Evropski savez po dva. Jedan mandat dobilo je GP URA. Ostaje još da se vidi hoće li se i na koji način dogovoriti vlast u prestonici crnogorskog turizma, imajući u vidu da to nije bilo moguće nakon majskih izbora.
Na lokalnim izborima u Andrijevici, održanim 2. juna, Demokratska partija socijalista (DPS) osvojila je 11 mandata, lista SNP-a i Demokrata osam, PES četiri, liste "Za budućnost Andrijevice" (NSD, Demokratska narodna partija, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora) i "Za budućnost naše djece" po tri, a Vasojevićki pokret Ujedinjenje jedan. Vlast u tom gradu formirana je početkom septembra, a čine je SNP, Demokratska Crna Gora, NSD, DNP, Pokret Evropa sad i građanska lista Vasojevićki pokret Ujedinjenje.
I u Gusinju je uspješno dogovorena vlast nakon lokalnih izbora – 14 od 16 odbornika vladajuće većine dolazi iz koalicije "Srecem za Gusinje" (sedam iz BS, šest iz Socijaldemokrata i jedan iz SDP-a), a dva odbornika su iz Pokreta za Gusinje. Izbori u toj opštini održani su 15. septembra.
Priča o lokalnim izborima za 2024. završena je u Beranama u decembru. Najviše mjesta u lokalnom parlamentu, koji će brojati 34 odbornika, imaće koalicija "Berane na prvom mjestu", koju čine PES i SNP. Ta koalicija je osvojila 12 mandata. Savez "Za budućnost Crne Gore" imaće osam odbornika u lokalnom parlamentu, Demokratska partija socijalista pet, a Demokratska Crna Gora četiri. Po dva mandata uzeli su Bošnjačka stranka i Građanska lista "Zato što volim Berane". Nakon ponavljanja izbora na biračkom mjestu broj 40, u selu Gornje Zaostro, parlamentarni status sa jednim mjestom stekla je i Slobodna Crna Gora Vladislava Dajkovića.
Iako se očekivalo da će kulminacija političkih dešavanja biti pregovori na lokalnom nivou, prvenstveno u Podgorici i Budvi, ona se desila u državnom parlamentu, i to pred sami kraj godine. Pojavilo se jedno pitanje koje blokira sva druga, a tiče se odluke o penzionisanju sudija Ustavnog suda. Opozicija je sve to vidjela kao "ustavni puč" i zbog toga nije dozvolila održavanje sjednica, na kojima je trebalo glasati o četrdesetak zakona, ali i o usvajanju budžeta. Nakon više blokada sjednice, predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić odlučio je da zaključi zasijedanje u 2024.
Crna Gora je u junu dobila pozitivan IBAR (Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila za oblast vladavine prava). Tog 26. juna, prema riječima premijera Spajića, u punom smislu je odblokirana šansa da zatvaramo ostala poglavlja, prvi put u posljednjih sedam godina. Međutim, dva dana nakon dobijanja IBAR-a, poslanici su u Skupštini Crne Gore izglasali Rezoluciju o Jasenovcu, što je narušilo odnose sa susjednom Hrvatskom, članicom EU. Došao je decembar, kada su članice EU morale biti jednoglasne po pitanju zatvaranja poglavlja Crne Gore sa EU i desilo se da, umjesto ciljana četiri, zatvorimo tri poglavlja, a to jedno poglavlje blokirala je upravo Hrvatska.
Zvanični Zagreb na taj način nije samo pokazao kako doživljava usvajanje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu. Naime, 25. jula, nepun mjesec nakon usvajanja za Zagreb sporne rezolucije, hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova, notom upućenoj ambasadi Crne Gore, saopštilo je da su predsjednik Skupštine Andrija Mandić, poslanik Milan Knežević i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić proglašeni nepoželjnim osobama u Hrvatskoj.
Pred nama je izazovna godina. Ciljevi su visoko postavljeni – zatvaranje poglavlja do kraja 2026. godine i ulazak u evropsku porodicu 2028. godine. Ostaje da vidimo hoće li ta ambicija važiti i na kraju ove godine, odnosno hoće li nas naši izabrani predstavnici približiti Evropi.
