– Ekonomska saradnja Mađarske i Crne Gore je izuzetno živa, o čemu prije svega svjedoči činjenica da je Crna Gora već skoro dvije decenije jedna od najtraženijih zemalja za mađarske direktne kapitalne investicije u inostranstvu. U poređenju sa veličinom zemlje, koncentracija mađarskog kapitala u Crnoj Gori je jedna od najvećih u svijetu – kaže ambasador Neđeši u intervjuu za "Dan".
• Vaša zemlja predsjedava Evropskom unijom, što je posebno interesantno za Crnu Goru, jer očekuje brz prijem u EU. Dobili smo pozitivan IBAR, ali tu nije kraj našeg evropskog puta. Kakvim vidite taj odnos naše države i Evropske unije?
– Za mađarsko predsjedavanje zaista je glavni prioritet da olakša pristupanje zemalja Zapadnog Balkana EU – želimo da napravimo korak naprijed u procesu pristupanja svih zemalja kandidata Zapadnog Balkana. Mađarska smatra da je proces proširenja jedna od najuspješnijih i najvažnijih politika Evropske unije, i da bi se očuvala, neophodno je da ostane zasnovana na zaslugama, i da ostane stabilna i kredibilna. Pristupanje regiona Evropskoj uniji je od koristi i sa ekonomske, i sa bezbjednosne, kao i sa geopolitičke tačke gledišta. Željeli bismo da stavimo poseban akcenat na redovne političke dijaloge sa zemljama kandidatima za članstvo u EU, podržavajući ih u naporima da ispune kriterijume iz Kopenhagena.
Kad je Crna Gora u pitanju, sva pregovaračka poglavlja su otvorena već od ljeta 2020. godine, od kojih su, do sada zatvorena samo tri. Prema novoj metodologiji proširenja, sve dok Crna Gora nije ispunila "privremena mjerila" poglavlja o vladavini prava (23 i 24) (interim benchmarks), nova poglavlja se ne bi mogla zaključiti. Zbog toga je od posebnog značaja da je usvajanje IBAR-a u junu 2024. godine otvorilo mogućnost za zaključivanje daljih pregovaračkih poglavlja. Tokom mađarskog predsjedavanja Savjetom EU, Crna Gora je sebi postavila cilj da zatvori što više pregovaračkih poglavlja, za šta će naša država pružiti svu podršku narednih mjeseci.
EU je pružila značajnu finansijsku podršku Crnoj Gori kroz različite instrumente, uključujući Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA). Ovi fondovi podržavaju reforme u oblastima kao što su javna uprava, vladavina prava i infrastruktura. EU takođe pruža i tehničku pomoć, kao i finansijska sredstva za pružanje ekspertske pomoći Crnoj Gori u sprovođenju neophodnih reformi. Pored nastavka reformskog procesa, od ključnoga značaja su i odnosi sa regionalnim i susjednim zemljama.
• Da li ste zadovoljni ekonomskom saradnjom sa Crnom Gorom i možemo li očekivati nove mađarske investicije?
– Ekonomska saradnja Mađarske i Crne Gore je izuzetno živa, o čemu prije svega svjedoči činjenica da je Crna Gora već skoro dvije decenije jedna od najtraženijih zemalja za mađarske direktne kapitalne investicije u inostranstvu. U poređenju sa veličinom zemlje, koncentracija mađarskog kapitala u Crnoj Gori je jedna od najvećih u svijetu. Ovo je prvenstveno zbog ulaganja velikih mađarskih kompanija kao što je OTP – koji je vlasnik crnogorske CKB banke sa najvećim tržišnim učešćem; 4iG – koji je kupovinom crnogorske kompanije Telenor postao drugi najveći telekomunikacioni operater u Crnoj Gori; i Hunguest Hotels – koji posjeduje hotel Sun Resort u Herceg Novom.
Međutim, možemo biti zadovoljni ne samo ulaganjima mađarskih kompanija u Crnoj Gori već i razvojem spoljnotrgovinskih odnosa dviju zemalja, budući da je mađarsko-crnogorska trgovinska razmjena posljednjih godina dinamično rasla.
• Premijer Viktor Orban je nedavno učinio nesvakidašnji potez i pokrenuo mirovnu inicijativu za prekid rata u Ukrajini. Da li je to imalo efekta?
– Stav Mađarske je jasan, nema rješenja za ovaj rat na bojnom polju, nego su potrebni pregovori i diplomatsko rješenje.
Premijer Viktor Orban je jedini u Evropi koji je nedavno razgovarao sa obje strane u cilju promovisanja mira, za koji smatramo da je u interesu ne samo naše zemlje već i cjelog kontinenta. Nažalost, tokom razgovora mađarskog premijera postalo je jasno da strane vjeruju da je vrijeme na njihovoj strani, da će nastavak rata njima donijeti prednost.
Ako pogledamo dvije zaraćene strane, ne možemo očekivati da bilo koja od njih izađe sa predlogom rješenja na bojnom polju, što znači da uticaj mora doći sa spoljašnje strane.
• Stiče se utisak da ta mirovna inicijativa nije naišla na odobravanje ostalih članica EU?
– Kao odgovor na kritike, važno je napomenuti da je premijer Viktor Orban putovao u Kijev i Moskvu ne u ime EU, već u svoje lično ime, kao šef mađarske vlade. Mađarska mirovna misija izaziva ogromnu frustraciju širom Evrope, a razlog je tome što evropski političari zavide premijeru Viktoru Orbanu, jer je postalo očigledno da je u svijetu politike on posljednji uspio i trenutno je jedini u Evropi koji može da stupi u kontakt na takav način sa važnim akterima u svijetu politike i globalne bezbjednosti kao što su bivši predsjednik SAD Donald Tramp, ruski predsjednik Vladimir Putin, predsjednik Kine Si Đinping i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
