Ilustracija / - CDT
13/11/2022 u 17:02 h
Ivona DrobnjakIvona Drobnjak
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Nekontrolisane društvene mreže oaza dezinformacija

Političari sa kojima smo razgovarali saglasni su da je u politici učestalo širenje netačnih informacija i da je jedan od ključnih problema nekažnjivost

Imajući iskustvo sa izborima u Nikšiću održanim 2021. godine, koji su za veliki broj medija i političara bili lokalni izbori regionalnog karaktera, mislili smo da će Podgorica, zbog značaja i osjetljivosti, biti predmet opsežne dezinformacione kampanje. Međutim, to je izostalo. Mediji su izvještavali na nivou Bi-Bi-Sija – jasno, precizno i bez ikakvih pokušaja zavaravanja javnog mnjenja, tako da je kampanja prošla dosta mirno, rekao je za "Dan" Milan Jovanović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC), komentarišući lokalnu kampanju za izbore održane u 14 crnogorskih opština.

Kao jedan od problema naveo je to što su, kako tvrdi, mediji, ali i političke partije, u kampanji objavili lažna istraživanja.

– To je bilo na prilično slabom nivou u odnosu na ono što smo očekivali. Jedan od primjera je kada je Socijalistička narodna partija (SNP) objavila lažno istraživanje agencije. Međutim, sve u svemu, bili smo pozitivno iznenađeni što su izbori u Podgorici konačno bili lokalni izbori lokalnog karaktera, naveo je Jovanović.

Urednik portala Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Marko Vešović rekao je da je uobičajno da se politički subjekti sukobljavaju, neki i vrlo ozbiljno, ali je u predizbornoj kampanji za lokalne izbore održane 23. oktobra, kako je ocijenio, to izostalo.

– Nije bilo organizovane kampanje pokušaja širenja dezinformacija. Mislim da je to važan korak naprijed i da je takva praksa dokaz da se ovdje ipak dešava jedna vrsta demokratskog sazrijevanja. Dobro je i što je kampanja bila obilježena prije svega svega lokalnim temama, za razliku od nekih ranijih predizbornih procesa. Prema mom mišljenju, i to je ozbiljan korak naprijed, kazao je Vešović.

Dodao je da dezinformacije znaju da budu prilično dobro osmišljene sa ciljem ostvarivanja političkih poena.

– Mi, nažalost, imamo poprilično ranjiv medijski ambijent, u smislu da naši mediji nisu dovoljno otporni na ovakve pojave, pa dezinformacije uzimaju maha i, nažalost, uveliko su polulegitimno sredstvo u političkim borbama za dobijanje mandata, odnosno vlasti, zaključio je Vešović.

"Ukoliko se parlamentarna većina ne dogovori, narko-karteli će doći na vlast." "Dritan Abazović je premijer `škaljarskog klana`." Ovo su samo neke od rečenica koje su u prethodnom periodu izgovarali crnogorski političari. Kako se približavaju izbori i počinje kampanja, uobičajeno je da političari šire poluistine, koje se često graniče sa lažnim vijestima, u svrhu diskreditovanja protivnika.

Međutim, problem je što neke od njih za novinare ostaju neprovjerene, pa se ne može tvrditi da su dezinformacije, ali im je cilj svakako diskreditacija.

Tako je, recimo, sa informacijama o tome ko u stvari švercuje cigarete u Crnoj Gori, kojima su mediji zatrpani i već dugo traju javne debate, jer tim podacima raspolaže Specijalno državno tužilaštvo, koje, iz razumljivih razloga, ne može da ih podijeli sa javnošću.

Političari sa kojima smo razgovarali saglasni su da je u politici učestalo širenje netačnih informacija i da je jedan od ključnih problema nekažnjivost.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) i Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović rekao je da otkad postoje politika i političke kampanje dezinformacije i lažne vijesti su njihov neodvojivi dio i pratilac, kao jedan od oblika političke borbe.

– Dezinformacije ne bih vezao striktno za politiku, jer su prisutne u gotovo svakoj sferi gdje postoje interesi. Politika je najprisutnija u javnosti i političke borbe pobuđuju najviše interesovanja i zaista dovode do toga da se u političkim obračunima i "razmjenama vatre" koriste razna sredstva, pa i dezinformacije, što je prosto neizbježno. Nema sumnje da je svemu tome doprinio i ogroman uticaj društvenih mreža, jer su u političke borbe, prepucavanja i analize uključeni svi, ne samo stranke, nego i pojedinci i neformalne grupe, što, u konačnom, i nije loše jer koristi za sagledavanje jedne šire slike o nekoj politici i političkoj organizaciji, ali i o trendovima na političkoj sceni, kazao je Vučurović.

Prema njegovom mišljenju, ne postoji način da se društvo izbori sa dezinformacijama, najviše zbog zbog toga što nema iskrenih pokušaja.

Poslanik DF dodaje i da se politika uporno pokušava degradirati i učiniti sumnjivom djelatnošću, a svi političari predstaviti kao isti.

Nije rijetkost da partije lažne informacije plasiraju preko društvenih mreža. Često ih distribuiraju preko takozvanih botova, to jeste ljudi koji pišu komentare, sa ciljem stvaranja utiska da većina podržava njihovo mišljenje, koje nije lično, već je ciljano i plaćeno od strane partija.

Jelušić: Jedno od zanimanja mladih ljudi je – bot

Poslanik GP URA Božena Jelušić ističe da je široka lepeza pravljenja dezinformacije.

– Nesumnjivo je da svako posmatra stvari iz svog ugla i dovoljno je samo da date drugu perspektivu i da to bude distorzija informacije. Najgore je što mi živimo u okruženju pomamljenih i potpuno nekontrolisanih društvenih mreža i tržišta na društvenim mrežama. U ovom trenutku je jedno od izvjesnijih zanimanja mladih ljudi da rade kao botovi. Političari na taj način upravljaju javnim mnjenjem i šire informacije koje im odgovaraju. Uzimajući u obzir naše prilike, političke partije zapošljavaju armije botova, navodi Jelušić.

Ona smatra da je jedan od najvećih problema taj što društvene mreže nisu klasičan medij, pa stoga i ne podliježu medijskoj regulaciji. Takođe, ne postoji adekvatna kazna za širenje dezinformacija.

– Nema logičke posljedice ni razrešenja vezano za odgovornost i za javnu riječ. Ja sam bila u prilici da budem na lokalnoj televiziji kada je pušten spin koji je kasnije toliko puta recikliran, ali nikada nije dobio svoje puno razrješenje. Ne znam je li najveći problem taj što mi nemamo kompletirano sudstvo ili što je institucija sudstva ozbiljno kompromitovana nekompetentnošću i pristrasnošću, ističe Jelušić.

Funkcioner Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić navodi da je veoma teško odvojiti istinu od poluistine ili laži.

– Lažne vijesti su postale uobičajeno oruđe na društvenim mrežama i teško se boriti protiv njih. Istina uvijek izađe na vidjelo, ali je nekada potrebno puno vremena i energije. Lažne vijesti u politici prave štetu ne samo političarima, već čitavom društvu. Naravno, za borbu protiv lažnih vijesti potrebne su i zakonske sankcije, ali i ukupna društvena klima da se tome stane na put. Za sada mi nije poznato da je ijedna država u tome uspjela, kazao je Sekulić.

Predstavnik Albanske koalicije Fatmir Đeka smatra da je najgore kada dezinformacije ili poluistine koriste oni koji su na vlasti ili su ranije bili vlast, pa zloupotrebljavaju saznanja koja su tako stekli.

– Sve je to, ipak, kratkog daha, posebno u jednoj maloj sredini kao što je naša. Istina danas brzo izlazi na vidjelo. Mislim da je to veoma štetno za našu malu zajednicu, jer je u njenim temeljima tradicionalno bilo čuvanje časti i dostojanstva druge osobe. Svi oni koji to rade ruše ionako krhku koheziju našeg društva. Zato takve treba svim zakonskim sredstvima dovesti "k poznaniju prava", ističe Đeka.

Otac interneta, to jeste izumitelj veba, Tim Berners Lee prije dvije godine je u pismu javnosti poručio da je njegov izum čovječanstvu olakšao svakodnevni život, ali i stvorio priliku za razne prevare i zločine. Dezinformacije su, svakako, lako ušle u novi svijet društvenih mreža, a tome, vrlo često, doprinose i političari da bi dobili poene pred izbore, a u krajnjem – nove glasače.

Politički, ekonomski i šaljivi razlog za lažne vijesti

Milan Jovanović iz DFC objašnjava da dezinformacije nastaju iz tri glavna razloga.

– Prvi je politički, drugi je ekonomski, jer, razvojem određenih alata, dezinformacije mogu biti veoma unosno sredstvo. Na taj način su se momci iz Makedonije proslavili kada su putem dezinformacija zaradili velike pare, targetirajući ne Makedonce, nego Amerikance. Treći razlog je iz šale i zabave. Nakon formiranja 42. vlade, jedan italijanski novinar je napravio lažni Tviter profil tadašnjeg ministra Sergeja Sekulovića i pogrešno je napisao ime Crne Gore. Tada je uslijedila medijska hajka na ministra zato što je predstavnik same države, a, navodno, i ne zna njeno ime. Prošlo je nekoliko dana dok on nije izašao u javnost i saopštio da to nije njegov profil i da ne zna ko ga vodi, ali je šteta već bila učinjena, rekao je Jovanović.

On je naglasio da dezinformacije nikada ne nastaju oko tema oko kojih postoji konsenzus u društvu.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu

Коментари (0)

Још нема објављених коментара

Оставите свој коментар

  1. Региструјте се или пријавите на свој налог
01. april 2025 00:37