Dok vladajuća većina tvrdi da se novim odredbama zakona ne uskraćuje pravo na protest, već brani pravo slobode kretanja, civilni sektor, opozicija i građanski aktivisti, ukazuju na gušenje demokratije. Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu, očekuje da će nakon usvajanja izmijenjenog zakona, neko zasigurno tražiti ocjenu ustavnosti, te da će u konačnom sve zavisiti od Ustavnog suda. Oglasili su se i iz Udruženja pravnika, gdje, pored ukazivanja da su izmjene protivustavne, kritikuju i što se, prije rasprave u parlamentu nije održala javna rasprava.
Rasprava oko predloženih izmjena Zakona o javnim okupljanjima, kojim je za nepoštovanje odredbe kojim se zabranjuje blokada saobraćajnica predviđena kazna i do 10.000 eura, završena je prošle sedmice i poslanici bi uskoro o tome trebalo i da se izjasne. Predlog je došao iz poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad, a potpisom su ga podržale sve partije parlamentarne većine, te je gotovo izvjesno da će izmjene zakona dobiti zeleno svjetlo.
S druge strane, brojne kritike na izmjene, kojim se zabranjuju protesti na saobraćanicama, odnosno blokada puteva, ne prestaju da stižu. Mrdović smatra da će u konačnom, sve zavisiti od Ustavnog suda.
– Ustav Crne Gore propisuje da se jemči sloboda mirnog okupljanja, uz prethodnu prijavu nadležnom organu. Ustav takođe propisuje da se ta sloboda može privremeno ograničiti odlukom nadležnog organa radi sprečavanja nereda ili vršenja krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala ili radi bezbjednosti ljudi i imovine, u skladu sa zakonom. Dakle, Ustav ne govori o mjestima okupljanja, već na opšti način garantuje slobodu okupljanja uz prethodnu prijavu nadležnom organu, dok se ta sloboda može samo privremeno ograničiti u jasno propisanim situacijama. Ustav je tu jasan i govori samo o privremenosti ograničenja, nikako o zabranama. Realno je očekivati da će, u slučaju usvajanja predloženih zakonskih izmjena, neko od zainteresovanih subjekata uputiti inicijativu Ustavnom sudu radi ocjene ustavnosti predloženih rješenja. I onda će sve zavisiti od Ustavnog suda – kazala je Mrdović za "Dan".
Ističe i da bi Vlada trebalo da se ozbiljno pozabavi time zašto sve veći broj građana blokira saobraćajnice i da se okrene rješavanju problema tih građana.
– Građani na taj način pokušavaju da Vladi ukažu na svoje probleme, a blokade su im vjerovatno jedini preostali mehanizmi da ih riješe. Iako se često čuje u javnosti da su se blokade u neku ruku pretvorile i u svoju suprotnost, jer u dobroj mjeri su počele da ugrožavaju redovne živote drugih ljudi, turizam i slično, građani imaju pravo da iskažu protest, uključujući i saobraćajnice. Primijetiću i da je opozicija posljednja koja polaže pravo na kritiku, a iz razloga što su brojni građani danas u blokadama saobraćajnica upravo zbog njihovih politika koje su vodili dok su bili na vlasti – navodi Mrdović.
Iz Udruženja pravnika poručuju da zabrinjava to što se izmjenama Zakona o javnim okupljanjima pristupilo bez javne rasprave.
– S obzirom na činjenicu da je s više relevantnih adresa upozoreno na ograničenja ljudskih prava u dijelu ostvarenja slobode okupljanja, koja se uvode predloženim izmjenama zakona, cijenimo da je u ovom slučaju bilo neophodno organizovati javnu raspravu na kojoj bi svi zaniteresovani subjekti iznijeli svoje stručno mišljenje i razloge "pro et kontra", što je preduslov jačanja međusobnog povjerenja, razvoja demokratskog društva i poštovanja temeljnih ustavnih sloboda. Iz navedenih razloga podržavamo ranije iznijete stavove stručne javnosti i nevladinog sektora, iskazane u odnosu na predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, a prije svega Akcije za ljudska prava, Centra za ženska prava i Instituta alternativa – saopšteno je iz Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore.
Te organizacije apelovale su na poslanike da stanu u zaštitu ljudskih prava i utvrde zašto po ovim vrućinama građani stoje na putevima, te jesu li nadležni pokušali da njihove probleme uopšte riješe demokratskim instrumentima.
– Naknadno predloženi amandmani nijesu ublažili osnovne nedostatke predloga koji apsolutno zabranjuje okupljanja na saobraćajnicama i dalje se predlažu drakonske novčane kazne u cilju zastrašivanja i odvraćanja od okupljanja, što je poseban problem i dodatno nesrazmjerno. Ističemo da je o važnom pitanju uspostavljanja ravnoteže između prava na mirno izražavanje protesta i slobode kretanja učesnika u saobraćaju, prije izmjene zakona trebalo povesti stručnu raspravu, uz uvažavanje prakse Evropskog suda za ljudska prava – poručile su NVO.
