Zanimljivo je da zemlja sa više nego dvostruko većim brojem stanovnika od Crne Gore uspijeva da organizuje izvršnu vlast sa svega četrnaest ministara, i još uvodi prvog AI ministra u cilju dodatne racionalizacije javne uprave, dok crnogorska vlada broji čak trideset i dva člana. Ova disproporcija nužno otvara pitanje: da li je preglomazna administracija, umjesto da bude garant ozbiljnosti državnog aparata, zapravo jedna od prepreka na evropskom putu?
Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Obradović konstatuje da nije prvi put da albanski premijer Edi Rama svojim potezima izaziva globalnu pažnju, jer se, kako smatra, radi o kreativcu koji se, osim toga, uspio prilično dobro ustoličiti i u biračkom tijelu svoje države.
– Ova odluka je zaista neki vid avangarde, ali ostaje da vidimo koliko će u primjeni biti zaista progresivna i reformska. Ipak, vrijedi pozdraviti i samu ideju da se jedna osjetljiva problematika, koja nosi visok koruptivni rizik, pokuša tretirati na ovaj način. Naime, to može biti ne samo efikasno u smislu ubrzanja postupaka, već i nova antikoruptivna mjera – kazao je Obradović za "Dan".
S druge strane, kako je dodao, moramo imati u vidu da postoji i bojazan od tehničkih grešaka, a nisu isključene ni zloupotrebe.
– Najveća manjkavost je nejasna odgovornost za odluke AI ministra. Zato se zasad primarno može govoriti o marketinškom efektu u pravcu unapređenja imidža Albanije, što je sigurno jedan i od razloga pokretanja takvog projekta, a vrijeme će pokazati stvarnu upotrebnu vrijednost – rekao je Obradović.
On je podsjetio da se sve države regiona deklarativno zalažu za ulazak u EU, pa vjeruje da je napredak bilo koje od njih važan podstrek kako drugim državama, tako i EU da dalje osnažuje politiku proširenja.
– Prema tome, napredak Albanije mora biti pozitivna poruka za region i njegovu stabilnost, što, kako se čini, i u Briselu sve češće konstatuju – naveo je Obradović.
Kako je dodao, dok Albanija pokazuje spremnost i umijeće da iskoristi otvorene šanse na putu ka EU, to, nažalost, nije slučaj sa Crnom Gorom.
– Pokretački motor naših EU integracija nije u zemlji, gdje bi morao biti, već se duže od godinu nalazi u Briselu, koji se čini posvećeniji tome da Crna Gora postane prva naredna članica nego sami donosioci odluka u Crnoj Gori. Učinkovitosti i kvalitetu procesa ne pomaže ni činjenica da je aktuelna Vlada Crne Gore najglomaznija u istoriji države, te da taj rekord drži i šire u globalnim okvirima – istakao je Obradović.
Sve dok se zvanično ne donese zakon o Vladi, smatra on, donosioci odluka mogu iskoristiti šansu i usvojiti dobronamjerne predloge kako bi u budućnosti racionalizovali javnu upravu i ubrzali reforme.
– Interesantno je da taj zakonski tekst, ali i zakon o Skupštini, nikako da dođe na red – kazao je Obradović.
