Politički preokret koji je uslijedio nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine otvorio je niz rasprava o tome ko u stvari kroji političku sudbinu Crne Gore. Prema tada veoma bučnom i u medijima prisutnom narativu, 42. Vladu, na čijem čelu se našao Zdravko Krivokapić, suštinski je formirala Srpska pravoslavna crkva uz podršku Beograda. Kada je ta konstrukcija počela da se ljulja pred činjenicama, u javnosti je zaživjela druga teorija – da su ključnu riječ imali strani ambasadori. Sa padom Krivokapićevog kabineta i dolaskom Dritana Abazovića na čelo 43. Vlade, sve više se govorilo o direktnom uticaju Brisela, koji je, prema dijelu analitičara i političkih aktera, bio presudan najprije za rušenje jedne vlade, a potom i za formiranje druge. Danas, u vrijeme 44. Vlade Milojka Spajića, javni diskurs ponovo je obilježen tvrdnjama o snažnom inostranom uticaju, ovoga puta još naglašenijem i vidljivijem.
Interesantno je da je potvrdu takvim pričama dao i sam bivši premijer Zdravko Krivokapić, naravno ne govoreći o svojoj vladi, već o sadašnjoj izvršnoj vlasti, ocjenjujući da se sa aktuelnom vladom nisu desile promjene nego zamjene, kao i to da je ona nedovoljno kompetentna i previše široka i da je njen stvarni šef negdje izvan Crne Gore. On je to kazao za TV Vijesti, a u istoj emisiji, ograđujući se od tih izjava, ministar ekologije, održivog razvoja i turizma Damjan Ćulafić rekao je da se ne slaže da se u svim resorima konci vuku sa strane.
– Niko sa strane ne utiče na rad resora koje pokrivaju moje kolege iz Demokrata. Bio bih neozbiljan ako bih sa sigurnošću rekao da toga nema u nekim drugim resorima, ali mogu da kažem za moj politički subjekt da to nije slučaj – kazaoo je Ćulafić.
Direktor Alfa centra Miloš Perović kaže da je pitanje stranog uticaja na crnogorsku vlast na ovaj način ponovo aktuelizovano. Naglašava da to nije prvi put da se taj narativ provlači kroz medije od strane bivših nosilaca vlasti, a sada predstavnika opozicije.
– Ovakve izjave oslikavaju trajne debate o suverenitetu odlučivanja u Crnoj Gori. Jasno je da Krivokapić aludira na uticaj Beograda, a pogotovo jer je tokom svog mandata pokušavao da balansira između očekivanja prosrpskog biračkog tijela i zapadnih partnera. Čini mi se da sugeriše da je gospodin Spajić podlegao pritiscima kojima se on, prema sopstvenom viđenju, suprotstavljao i odupirao. S druge strane, izjava ministra da sa sigurnošću ne može tvrditi da nema stranog uticaja, a braneći samo svoju partiju, govori o tome da je Vlada sastavljena od širokog spektra partija sa različitim ideološkim i geopolitičkim afinitetima – rekao je Perović.
Profesor i politički analitičar Srđan Vukadinović kazao je za naš list da Zdravko Krivokapić najbolje zna koliko su njegova politička čeda obrazovani, autoritativni i principijelni ljudi, te da je svjestan toga da neznanje gospodari njima, pa su kao takvi pogodni da budu predmet manipulacija sa strane.
– U svakom slučaju, vidimo jednu nepouzdanost u Spajićevim izjavama, i tu ima mnogo neznanja. Kada govori o ekonomiji, mnogi profesori ekonomije koji su sa njim učestvovali na okruglim stolovima pitaju se da li on uopšte zna o čemu govori, jer se radi o elementarnim znanjima koja se stiču na prvoj godini ekonomije. Krivokapić, kao neko ko je njih kao anonimne ljude uveo u politiku, vjerovatno dobro zna to. E sad je pitanje šta je on mislio pod tim ko to upravlja aktuelnim premijerom – da li upravlja neko iz druge države, a obično se misli da upravlja Vučić, ili upravlja neko unutar Crne Gore, neki njegovi srodnici o kojima se u javnosti govori da bez njih ne donosi značajnije odluke – rekao je Vukadinović.
