Opozicija o pozivu preispitivanja ostanka u NATO-u: Cilj destabilizacija i očuvanje biračkog tijela

Više puta se u posljednjih osam godina, koliko je Crna Gora u NATO-u, potezalo pitanje da li građani podržavaju to članstvo.

Dio javnosti sporio je što se vojnom savezu pristupilo, a da se na referendumu nije provjerila podrška građana. To pitanje ponovo je pokrenuo lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, te poručuje da bi građane trebalo pitati da li su saglasni da se za NATO izdvajaju stotine miliona eura. S druge strane, u opoziciji smatraju da je pokretanje ovog pitanja dnevnopolitička taktika za očuvanje desnog biračkog tijela, ali i da je cilj destabilizacija i urušavanje proevropskog koncepta.

Lider DNP-a saopštio je juče da bi, nakon odluke da se izdvajanja za NATO uvećaju, trebalo organizovati referendum i pitati građane da li su za to da se 460 miliona eura uloži u tu Alijansu. Dok iz parlamentarne većine nismo uspjeli da dobijemo stav o ovakvoj inicijativi, u opozicionom URI tvrde da se za ovakvim izjavama poseže s ciljem dnevnopolitičkog taktiziranja.

– Spoljna politika ozbiljnih država se ne oblikuje po dnevnim potrebama unutrašnje političke taktike, već po dugoročnim interesima države. Upravo je unutrašnja politička taktika na djelu kada je u pitanju izjava gospodina Kneževića. Ta izjava dio je šire političke taktike koja za cilj nema ozbiljan dijalog o javnim finansijama, već očuvanje i konsolidaciju desnog biračkog tijela, što konstantno radi po pingpong principu s predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem. Pozivanje na referendum o članstvu u NATO-u, gotovo deceniju nakon što je Crna Gora postala članica, nije izraz državničke odgovornosti, već reciklaža istrošenih i opasnih narativa, naročito u današnjem kontekstu globalnih odnosa. Kad god ponestane odgovora na realne probleme, oni se vraćaju na NATO, jer znaju da im je to posljednje političko utočište – kazao je funkcioner GP URA Mileta Radovanić za "Dan".

Preispitivanje ostanka u savezu van pameti

General u penziji i vojni i geopolitički analitičar Blagoje Grahovac smatra da je van pameti ići u pravcu preispitivanja članstva u NATO-u, te ističe da bi to dugoročno bilo veoma štetno po Crnu Goru.

– Nelogično je i van pameti ići u tom pravcu, jer geopolitika je definisala putanju regiona, ne samo Evrope i svijeta. Jedna od maksima u geopolitici je – idite damo gdje civilizacijski pripadate, a to je Evropa. U tim integracijama idite tamo gdje je najveće savezništvo. To je geopolitička formula da se ne zaluta. To što Knežević predalže je potpuno lutanje i vrzino kolo iz kojeg se ne može izaći da valja. Savezništvo je strategijska kategorija i pošto je Crna Gora već u savezu sa NATO-om, bilo bi nerazumno i dugoročno štetno da izađe iz tog savezništva – kazao je Grahovac za "Dan".

Poslanik DPS-a Oskar Huter smatra da bi pokretanje ovog pitanja u ovakvom momentu imalo za cilj destabilizaciju i totalno urušavanje građanskog, multietničkog i proevropskog koncepta, koji je, ističe, apsolutno bez alternative kad je u pitanju Crna Gora.

– S obzirom na to da znamo da se radi o ljudima kojima je matica u Srbiji, ljudima koji nikad nijesu željeli Crnu Goru kao suverenu i nezavisnu državu i sve su uradili da ne bude članica najjačeg vojnog saveza, onda ne čudi činjenica da nijesu odustali od izvršenja zadataka svog poslodavca. Izlaskom iz NATO-a željeli bi Crnu Goru u bezbjednosnom smislu do kraja oslabiti, učiniti je "glinenim golubom", i potpuno potčiniti Srbiji i Rusiji. Pokretanje ovog pitanja u ovakvom momentu imalo bi za cilj destabilizaciju i totalno urušavanje građanskog, multietničkog i proevropskog koncepta, koji je apsolutno bez alternative kad je u pitanju Crna Gora. Možda nije baš prikladno, ali se nameće ona stara narodna "snila baba što joj milo bilo" – kazao je Huter za "Dan".

Ulaganje u bezbjednost ne isključuje ostala ulaganja

Kako je ocijenio Radovanić. kroz ovakav narativ, Knežević se obraća radikalnijem dijelu biračkog tijela, dok njegov koalicioni partner Mandić pokušava da se predstavi kao evropski nastrojen državnik.

– Iza te retorike stoji identična politička matrica, a to je nepriznavanje strateških spoljnopolitičkih izbora Crne Gore, među kojima je članstvo u NATO-u ključna tačka. Jedan glumi Evropejca, drugi govori ono što obojica misle, a ni jedan ni drugi ne žele Crnu Goru čvrsto usidrenu na Zapadu. Crna Gora nije potrošač kolektivne bezbjednosti već njen korisnik, što je vrlo važno naglasiti i razlučiti. Svaka ozbiljna država zna da ulaganje u bezbjednost i međunarodne obaveze ne isključuje ulaganje u obrazovanje, zdravstvo ili infrastrukturu, već naprotiv, kao članica NATO saveza, naša država je privlačnija i sigurnija za investicije. NATO nije prepreka razvoju Crne Gore, već garancija da ćemo uopšte imati šansu da se razvijamo – zaključio je Radovanić.

Lider DNP-a, pokrenuo je pitanje članstva u NATO-u nakon što je na nedavnom samitu tog vojnog savjeta, usvojena odluka da se izdvajanja za odbranu uvećaju s dva na pet odsto BDP-a. Knežević tvrdi i da podrška Alijansi u Crnoj Gori nije prešla 50 odsto, čak ni nakon osam godina od ulaska u taj savez.

Knežević traži referendum o članstvu Crne Gore u NATO

– Država koja nema auto-puteve, bolnice, domove zdravlja, škole, vrtiće, proslavlja novih 460 miliona izdatka za NATO i još zahvaljuje što nam je učinjena čast da sve to platimo iz novih kredita. Smatram da bi povodom ove "istorijske" odluke na referendumu trebalo konsultovati crnogorske građane da li su za to da izdvajamo 460 miliona za NATO. Ako to mogu jedna Španija i Slovenija, valjda nijesmo ni mi gori od njih. Posebno jer po posljednjem istraživanju od prije desetak dana, u koje sam imao uvid, članstvo Crne Gore u NATO-u podržava ispod 50 odsto građana. I to osam godina nakon odluke donesene u Skupštini, dok smo mi bili lažno optuženi da smo planirali državni udar kako bi zaustavili isto to učlanjenje. Evo, niko im dosad nije smetao da povećaju tu podršku građana, mene su odmah poslije učlanjenja zatvorili, poslije prvostepeno presudili, a septembra 2020. godine nam zabranili pristup bezbjednosnom sektoru. Nijesmo im smetali, niti sad ikome smetamo da sprovodi NATO standarde po Crnoj Gori. Zato i mislim da treba organizovati referendum i pitati građane imamo li negdje pametnije uložiti ovih 460 miliona, nego što ulažemo u ovu vojnu alijansu – poručio je Knežević.