Iako formalno ostaje najnapredniji kandidat u procesu pristupanja Evropskoj uniji, unutrašnje političke tenzije usporavaju sprovođenje ključnih reformi, posebno u oblastima vladavine prava, institucionalne stabilnosti i političkog dijaloga. U tom kontekstu, sve češće se otvara pitanje da li bi vanredni parlamentarni, ali i lokalni izbori mogli predstavljati izlaz iz krize.

Postojeća parlamentarna većina jeste fragmentisana, odnosi između aktera često su narušeni, a izvršna vlast često nema jasnu političku podršku, kazao je za "Dan" direktor Alfa centra Miloš Perović. Ipak, prema njegovom mišljenju, ne postoje jasni pokazatelji da bi izbori u ovom trenutku bitno promijenili političku aritmetiku.

– Ankete sugerišu da bi rezultat vjerovatno bio sličan postojećem stanju. Takođe, nisam siguran da bi izbori rješili strukturne probleme crnogorske politike: duboku polarizaciju, identitetske pod‌jele, slabo povjerenje u institucije i personalizaciju političkih konflikata – rekao je Perović.

On je istakao da vanredni parlamentarni izbori nisu nužno ni loši ni dobri sami po sebi, a u sadašnjim okolnostima teško da mogu predstavljati sistemsko rješenje.

– Mislim da politička kriza u Crnoj Gori nije primarno kriza izbornog legitimiteta, već kriza političke kulture, odgovornosti i sposobnosti aktera da funkcionišu u okviru demokratskih institucija – kazao je Perović.

Sagovornici "Dana": Vanredni izbori trenutno nisu dobro rješenje

Upitan da li postoje alternativna rješenja političke krize koja bi bila efikasnija ili manje rizična od vanrednih izbora, odgovorio je da ključno pitanje može biti: šta poslije izbora?

– Takođe, možda je još važnije pitanje da li postoji politička spremnost za kompromis oko ključnih pitanja. Ako ta spremnost ne postoji, ni izbori neće biti stvarno rješenje – samo će krizu vratiti na početak u novom formatu – dodao je Perović.

Naš sagovornik je stava da bi vanredni parlamentarni izbori usporili put Crne Gore ka Evropskoj uniji.

– Izbori ne bi doveli do nazadovanja u formalnom smislu (npr. zatvaranja poglavlja), ali bi usporili dinamiku u trenutku kada EU očekuje ubrzanje, naročito u kontekstu nove geopolitičke realnosti i činjenice da tokom ove godine moramo zatvoriti 21 poglavlje. Za EU i međunarodne partnere, stabilna, funkcionalna i reformski orijentisana vlast – čak i uz političke razlike – ima veću vrijednost od novih izbora bez garancije da će oni proizvesti drugačiji politički kvalitet – zaključio je Perović.

Na državnom nivou, ali i u Podgorici kao ključnom političkom i administrativnom centru, pojedine partije iz vladajuće većine otvoreno prijete napuštanjem vladajućih koalicija, uslovljavajući ostanak rješavanjem kadrovskih, programskih i identitetskih pitanja. Istovremeno, slične krize evidentne su i na lokalnim nivoima, gdje nestabilne većine, blokirane skupštine i privremena rješenja dodatno urušavaju povjerenje građana u institucije. Ovakva fragmentacija političke scene neminovno se odražava i na evropski put Crne Gore. Dok jedni u izborima vide priliku za resetovanje političkih odnosa i jačanje legitimiteta vlasti, drugi upozoravaju da bi novi izborni ciklus mogao dodatno produžiti period neizvjesnosti i odložiti evropske integracije. Odgovor na krizu, čini se, ne leži isključivo u izborima, već u sposobnosti političkih aktera da stabilnost i evropsku agendu stave iznad uskih partijskih interesa.