Riječ je o usaglašavanju sa najnovijim paketima sankcija koje je EU usvojila krajem oktobra, a koje predstavljaju nastavak kontinuirane evropske politike odgovora na rusku agresiju na Ukrajinu i podršku Bjelorusije tom procesu.
Prema usvojenim mjerama, novi paket sankcija prema Bjelorusiji proširuje listu restrikcija na oblasti vojne industrije, tehnologije i logistike. Na taj način EU i države koje su uskladile svoju politiku – uključujući Crnu Goru – pojačavaju nadzor i ograničenja u sektorima koji bi mogli doprinijeti vojnim kapacitetima režima u Minsku. Ovo je nastavak prakse usklađivanja koju je Crna Gora primjenjivala i u prethodnim ciklusima, kada je, od početka rata u februaru 2022. godine, bez izuzetka podržavala sve restriktivne pakete prema Bjelorusiji.
U dijelu koji se odnosi na Rusku Federaciju, usvojene mjere obuhvataju proširenje sankcija na još pet ruskih banaka, zatim zabranu pružanja IT usluga ruskim subjektima, kao i zabranu uvoza ruskog gasa u države članice EU i zemlje kandidate koje usaglašavaju svoju politiku sa Briselom. Nadalje, sankcije se proširuju i na izvoz visokotehnološke i industrijske opreme, što predstavlja nastavak evropskih nastojanja da se ograniči pristup Rusije tehnologijama koje mogu imati vojnu ili industrijsku upotrebu.
Posebnu novinu u najnovijem paketu predstavlja uvođenje restrikcija na kriptovalute – prvi put sankcije obuhvataju i digitalnu imovinu. Sankcionisano je posjedovanje, korišćenje i emitovanje stabilkoina koji su direktno povezani sa ruskom rubljom. Ova mjera ima za cilj da onemogući korišćenje kripto-tržišta kao alternativnog kanala za finansijske transakcije koje bi mogle zaobići već postojeće sankcije. Njeno usvajanje od strane država kandidata, među kojima je i Crna Gora, ponovo pokazuje visok stepen političke usaglašenosti sa Evropskom uniijom.
Ovakvi potezi u skladu su sa već utvrđenom praksom Podgorice: Crna Gora je tokom protekle tri godine redovno usklađivala svoju politiku sa svim restriktivnim paketima koje je Brisel donio, iz ciklusa u ciklus, od finansijskih mjera do ograničenja u oblasti saobraćaja, energetike i trgovine. Svaka odluka dosad bila je usvojena bez odstupanja, što na međunarodnom planu predstavlja jasan signal da država ostaje čvrsto na evropskom kursu i u segmentu najosjetljivije politike – spoljne i bezbjednosne.
Nove odluke Vlade tako su još jedna potvrda da Crna Gora nastavlja da u stopu prati politiku Evropske unije, kako u tehničkom, tako i u političkom smislu, što predstavlja ključan element procesa pristupanja i međunarodne kredibilnosti zemlje.
