Ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori Kristina Oana Popa saopštila je da je uvjerena u opredijeljenost nove Vlade da brzo i bez daljeg odlaganja sprovede reforme vezane za pridruživanje EU. Izrazila je nadu da izbor 44. Vlade Crne Gore može biti prekretnica za državu kada je u pitanju njeno pristupanje EU.
 

-Geopolitičke promjene nakon ničim izazvane agresije Rusije nad Ukrajinom otvorile su jedinstvenu priliku za Crnu Goru. Proširenje je na vrhu dnevnog reda ove Evropske komisije. Prva poruka koju je predsjednica Evropske komisije Fon der Lajen prenijela prošle sedmice tokom posjete zemlji, bila je da Crna Gora sada mora biti u potpunosti fokusirana na cilj pristupanja EU, da mora preći tu posljednju milju i ciljnu liniju - saopštila je Popa povodom objave godišnjeg izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. godinu.

Istakla je da, ukupno gledano, tokom protekle godine, vlade i Skupština nijesu u praksi pokazali angažovanost u pogledu reformske agende koja se odnosi na EU.

- Ali, dozvolite mi i da kažem da nema smisla samo naglašavati sve nedostatke i propuštene prilike. Radije bih vas pozvala da ovaj izvještaj i njegove preporuke iskoristite kao jasan putokaz za buduće djelanje. Što se tiče političkih kriterijuma, želimo da istaknemo hitnu potrebu za sveobuhvatnom reformom izbornog zakonodavstva, prava glasanja i kandidovanja, transparentnosti, mehanizama rješavanja sporova i nadzora finansiranja i medijskih aktivnosti kampanja - rekla je Popa.

U izvještaju se, dodaje ona, navode političke tenzije i polarizacija, neuspjeh da se izgradi konsenzus oko ključnih pitanja od nacionalnog interesa.

- Ovo je uticalo na pravilno funkcionisanje svih institucija, usporavajući i proces donošenja odluka i sprovođenje reformi. Kao što sam već kazala, sada je vrijeme da se svi partijski interesi ostave po strani. Neizvjesnost je stvorio i nedostatak funkcionalnog Ustavnog suda zbog nemogućnosti Skupštine da izabere nove članove do kraja februara. Ovo je još jedan primjer kako partijski interesi mogu da blokiraju put. Uradimo to drugačije - kazala je ambasadorka. 

U oblasti javne uprave, Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi radi usklađivanja sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, ne poštujući preporuku Evropske komisije.

- Umjesto toga, trebalo bi da vidimo jasnu posvećenost zapošljavanju koje je zasnovano na zaslugama, kompetenciji i nezavisnosti državnih službenika. Nije bilo napretka u reformi pravosuđa. Pravosudni sistem je nastavio da se suočava sa dubokom institucionalnom krizom, što je rezultiralo slabim rukovodstvom i upravljanjem, nedostatkom strateške vizije i lošim planiranjem, što utiče na sposobnost zemlje da sprovede pravdu. S tim u vezi, zaista pozdravljamo što je prvi prioritet programa rada Vlade premijera Spajića imenovanje najvažnijih nosilaca pravosudnih funkcija - saopštila je Popa.

Što se tiče borbe protiv korupcije, istakla je da se vidio određeni napredak jer je nekoliko slučajeva visoke korupcije pod istragom.

- Crna Gora sada treba da pokaže ozbiljan odgovor krivičnog pravosuđa. Crna Gora nije u dovoljnoj mjeri unaprijedila svoj zakonodavni i strateški okvir za prevenciju i borbu protiv korupcije. Korupcija, uključujući korupciju na visokom nivou, ostaje pitanje koje izaziva zabrinutost i prisutno je u mnogim oblastima, uključujući i državne strukture. Bilo je određenih postignuća u borbi protiv organizovanog kriminala. EU pozdravlja to što je kancelarija Specijalnog tužioca žustro postupila u nekoliko slučajeva visokog profila, koji izgleda da ukazuju na duboku infiltraciju korupcije i organizovanog kriminala u državne strukture, uključujući najviši nivo pravosuđa i organa za sprovođenje zakona. Međutim, sistemski nedostaci u sistemu krivičnog pravosuđa ostaju - rekla je Popa. 

Što se tiče osnovnih prava, uočena je, dodala je, povećana polarizaciju i podjele unutar društva.

- Institucionalni i zakonodavni okvir ljudskih prava je uglavnom uspostavljen, ali su potrebni dodatni napori da se on u potpunosti implementira. Ostaju veliki izazovi u vezi s diskriminacijom najugroženijih grupa. Svjedoci smo negativnog trenda zločina iz mržnje i govora mržnje kako onlajn tako i van mreže. Crna Gora mora pojačati napore da sprovede efikasne, djelotvorne i nezavisne istrage kako bi se pozabavila slučajevima policijske torture, kršenja i nezakonite upotrebe prinudnih mjera."

Što se tiče slobode izražavanja, Crna Gora ima pluralističko medijsko okruženje, dok su kod novijih slučajeva napada na novinare vlasti uglavnom davale brz i efikasan odgovor u pogledu sprovođenja zakona i institucionalne reakcije. Međutim, djelotvoran sudski odgovor na stare slučajeve, ocjenjuju iz EU, i dalje je slab.

- Još uvijek se čeka revizija medijskog pravnog okvira. Kada je riječ o migracijama, izvještaj pozdravlja potpisivanje novog Sporazuma o statusu između Crne Gore i Evropske unije, koji omogućava raspoređivanje Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu (Frontex-a) bilo gdje u Crnoj Gori. Crna Gora nastavlja da prima najveći broj ukrajinskih državljana na Zapadnom Balkanu proporcionalno svom stanovništvu (1%). Preduzeti su koraci za dalje usklađivanje vizne politike Crne Gore sa EU. Takođe pozdravljamo što je program državljanstva za investitore konačno ukinut. Ekonomska ekspanzija Crne Gore je nastavljena snažnim tempom u 2022, podržana privatnom potrošnjom i snažnim rastom turizma. Nepovoljne okolnosti dolazile su od inflatornih pritisaka izazvanih globalnim rastućim cijenama roba. Bilo bi predugo razmatrati brojne tehničke detalje politika koje čine zakonodavstvo EU."