Potrebna snažnija podrška ženama u politici

I pored činjenice što je već zakonom propisana rodna kvota čije je procentualno povećanje inicirano u okviru nedavnog paketa mjera izborne reforme, politički uticaj žena, ali i njihov položaj u društvu, i dalje je daleko od zadovoljavajućeg

Žene u politici uglavnom se guraju u manje vidljive sfere, gdje im je nerijetko angažman protokolarne prirode, čime se značajno gubi potencijal da njihov glas oblikuje politike koje neće uticati samo na život žena u zemlji, već i cjelokupnog društva.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević dijeli ocjenu da učešće žena u politici u Crnoj Gori još uvijek ne dostiže ni minimalne standarde rodne ravnopravnosti.

– Iako su još 2011. uvedene zakonske kvote od 30 odsto, a po posljednjim najavama i od 40 odsto žena na izbornim listama, to ne znači mnogo kad se žene nalaze na nižim, manje prolaznim mjestima na listama, što dovodi do formalne, ali ne i suštinske ravnopravnosti. Zato su, vjerujem, partijski lideri i pristali na takvo rješenje. Uostalom, ispod standarda je sve što ne predstavlja 50 odsto žena na pozicijama odlučivanja, jer u Crnoj Gori žene čine više od polovine stanovništva – kazala je Raičević za "Dan".

Podsjetila je da je to u preporukama upućenim Crnoj Gori u maju 2024. godine zahtijevao i Komitet Ujedinjenih nacija za zabranu diskriminacije žena (CEDAW), te da je ovakva preporuka došla nakon što Crna Gora od 2011. godine nije realizovala njihovu preporuku da na izbornim listama jedno od tri mjesta zauzima žena. Naša sagovornica smatra da to govori dosta o nedostatku suštinske političke volje da se ojača uloga žena u procesima odlučivanja.

Više žena u politici ne zavisi od kvote, već od partija

– Afirmativne mjere poput kvota jesu nužne, ali ne i dovoljne same po sebi. Pored pariteta na izbornim listama, potrebna je snažnija društvena i institucionalna podrška ženama u politici, promjena političke kulture kojom dominiraju konzervativni lideri, koji od žena očekuju da slijepo slijede njihove odluke i da ne talasaju previše. O tome svjedoči njihova uloga u urušavanju Ženskog kluba Skupštine, koji je u prethodnom sazivu imao istaknutu poziciju na političkoj sceni, a sad je potpuno neaktivan – ocijenila je Raičević.

Ona je uvjerena da povećanje zastupljenosti žena u politici može imati direktan efekat na unapređenje zakonodavstva i javnih politika koje štite žene od nasilja, uključujući femicid. Naravno, kako dodaje, to mora ići paralelno sa snažnim mehanizmima zaštite žrtava, efikasnim procesuiranjem počinilaca i snažnim društvenim promjenama koje vode prihvatanju rodne ravnopravnosti kao pitanja elementarne kulture.

Zabrinjavajući rast slučajeva femicida

Crna Gora posljednjih godina bilježi zabrinjavajući rast slučajeva nasilja nad ženama i femicida. Svaki novi zločin otvara isto pitanje – da li bi žene bile sigurnije kada bi njihov glas imao veću težinu u političkom odlučivanju?

Alarmantan porast slučajeva femicida pokazuje da nijesu u pitanju samo izolovani incidenti, već odraz i pokazatelj duboko ukorijenjene rodne nejednakosti, kao i političke i društvene marginalizacije žene. Zastupljenost žena u crnogorskom parlamenta iznosi oko 27 odsto, što je ispod čak i regionalnih standarda. U državam gdje su žene u većem procentu zastupljene u parlamentu i izvršnoj vlasti evidentan je viši stepen implementacije zakona koji štite žrtve nasilja, bolja koordinacija između institucija u pogledu prevencije i uopšte ozbiljnije tretiranje ove problematika, te manja tolerancija na nasilje u javnom diskursu.

Sudeće po tome, može se zaključiti da korelacija između veće političke moći žena i smanjenja nasilja nad njima nije samo teorijska pretpostavka, već realnost i činjenično dokazana praksa.

– Kada žene budu imale jednak politički uticaj, veća je vjerovatnoća da će sistemske reforme u oblasti zaštite od nasilja biti prioritet. Međutim, to će se desiti samo ako žene u politici budu suštinski razumjele i zastupale prava žena, uvijek i solidarno, čak i onda kada to nije prioritet za njihove partije – naglasila je Raičević.

Kako je dodala, feminizam je u Crnoj Gori ipak najviše prisutan kroz rad organizacija civilnog društva, a u političkoj praksi se i dalje veoma rijetko eksplicitno koristi kao politička platforma.

– I dalje je prisutan otpor i pogrešno interpretiranje feninizma kao borbe za prevlast žena, iako je feminizam zapravo usmjeren na ukidanje svih oblika diskriminacije (uključujući i klasnu), nejednakosti i nasilja, a podrazumijeva solidarnost i inkluzivnost, koja razumije da društvo nije homogeno, pa nikog ne ostavlja po strani – navela je Raičević.