Radulović

Radulović za "Dan": Ko odbije mišljenje VK izgubiće naklonost EU partnera

Odbijanje neke od strana da se prihvati mišljenje Venecijanske komisije o dešavanjima u vezi sa Ustavnim sudom, koje će biti zatraženo na osnovu sporazuma predsjednika Pokreta Evropa sad Milojka Spajića i najvećeg dijela opozicije, imalo bi značajne posljedice.

Posebno se to odnosi u pogledu međunarodne (EU) reputacije, političkog subjekta koji bi se odlučio za to, rekao je u intervjuu za „Dan“ Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore.

Često je pominjemo, ali mnogi zapravo i ne znaju šta je, u stvari, Venecijanska komisija?

– Evropska komisija za demokratiju kroz pravo, poznatija kao Venecijanska komisija (VK), tijelo je Savjeta Evrope, osnovano 1990. godine. Savjet Evrope trenutno okuplja 46 evropskih država i svaka od država članica delegira po dva eksperta. Samo Vatikan, Bjelorusija, koja nikada nije primljena, i Rusija, koja je nakon invazije na Ukrajnu 2022. godine isključena, nemaju svoje eksperte u VK, koji su nezavisni i biraju se na osnovu stručnosti, posebno u oblasti ustavnog i međunarodnog prava. Njih imenuju države članice, ali oni djeluju u ličnom svojstvu, a ne kao predstavnici svojih vlada. Glavna uloga Venecijanske komisije je pružanje pravne pomoći državama u oblasti ustavnog prava, vladavine prava, zaštite ljudskih prava i izbornog zakonodavstva. Preporuke ovog tijela, iako nijesu obavezujuće, imaju veliki autoritet i često presudno utiču, posebno kada u pojedinim državama, u okviru nacionalnih institucija, usljed političkih kriza, nije moguće doći do rješenja.

"Venecijanci" pripravni, Brisel neće tolerisati opstrukcije

Ko može podnijeti zahtjev VK za dobijanje mišljenja?

– Saglasno pravilima VK, to mogu uraditi predsjednik države ili Vlade. Mogu to uraditi i nacionalni parlamenti i njihova tijela, mada je to rjeđi slučaj, dok političke partije nemaju mogućnost direktnog podnošenja zahtjeva.

Kakva je do sada bila saradnja VK i Crne Gore?

– Crna Gora ima prilično bogato iskustvo saradnje sa VK, koja je imala ključnu ulogu u reformama pravosudnog sistema, izbornog zakonodavstva i ustavnih promjena u zemlji. VK je u predreferendumskom periodu (2005. godine) odigrala ključnu ulogu u određivanju ko ima biračko pravo u Crnoj Gori. Od sticanja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora se u više navrata obraćala Venecijanskoj komisiji za dobijanje mišljenja i preporuka. Najznačajnija saradnja bila je oko ustavne reforme 2013. godine, kada je VK dala mišljenje na 16 ustavnih amandmana, među kojima sa izdvajaju oni koji su se odnosili na nezavisnost pravosuđa, sastav Sudskog savjeta, izbor sudija Ustavnog suda, imuniteta za članove Senata DRI itd. Venecijanska komisija je i kasnije davala mišljenja o zakonima o sudovima, tužilaštvu i Sudskom savjetu, a analizirala je i Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu.

Preporuke nisu uvijek poštovane

Da li su preporuke VK uvijek poštovane?

– Venecijanska komisija je u decembru 2022. godine preporučila da Skupština Crne Gore ne usvaja izmjene i dopune Zakona o predsjedniku. Komisija je ocijenila da bi takve izmjene, usvojene „običnim“ zakonom, suštinski predstavljale promjenu Ustava bez potrebne kvalifikovane većine. Naglasili su da bi promjene ustavnih odredbi o formiranju Vlade kroz izmjene Zakona o predsjedniku značile izmjenu Ustava manjom većinom od one propisane Ustavom. Tada parlamentarna većina nije uvažila mišljenje VK, ali je kasnije Ustavni sud sporne odredbe ovog zakona proglasio neustavnim. U oktobru 2023. godine, Venecijanska komisija je podržala Predlog zakona o Vladi Crne Gore, koji predviđa ograničenje broja ministarstava na 15, s tim da se sedam osnovnih ministarstava (pravosuđe, odbrana, unutrašnji poslovi, finansije, spoljni poslovi, zdravstvo i javna uprava) ne mogu spajati sa drugim resorima. Takođe, Komisija je istakla da tehnička vlada, zbog nedostatka punog demokratskog legitimiteta, treba da bude uzdržana i da ne pokreće nove političke inicijative ili donosi odluke o značajnim stvarima, osim kada su neophodne hitne odluke. Nažalost, naknadnim intervencijama od strane Vlade Crne Gore, i pored mišljenja VK, povećan je broj resora, a vidno su naknadno derogirane i odredbe oko tehničkog mandata.

Koja je još pitanja tretirala VK ?

– VK je dala više mišljenja o Zakonu o izboru odbornika i poslanika, posebno u vezi sa transparentnošću izbora, finansiranjem kampanja i medijskim slobodama tokom izbornog procesa. Tada je upozorila na nedovoljnu depolitizaciju izbornih komisija i potrebu za unapređenjem pravila o biračkom spisku. Dala je i mišljenje na Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je izazvao veliku političku i društvenu krizu u Crnoj Gori.

Da li očekujete da mišljenje VK vezano za spor oko penzionisanja sutkinje US bude uvaženo?

– Strane potpisnice političkog sporazuma obavezale su se na prihvatanje mišljenja VK kao meritornog. Činjenica da je obustavljen postupak za izbor jednog sudije US ide tome u prilog. Dodatno, sporazum je potpisan uz posredovanje ambasadora EU u Podgorici Johana Satlera, tako da bi naknadno odbijanje neke od strana da se prihvati mišljenje VK imalo značajne posljedice, posebno u pogledu međunarodne (EU) reputacije tog političkog subjekta.