Skupština Crne Gore će morati da usvoji zakon o Vladi prije sveobuhvatnih izbora 2027. godine, a ta obaveza je dio paketa na koji smo se obavezali zbog učlanjenja u Evropsku uniju, potvrđeno je "Danu" iz više izvora. U slučaju da sadašnji saziv crnogorskog parlamenta usvoji ovaj zakon, neminovno bi došlo i do rekonstrukcije aktuelne Vlade, jer novi zakon predviđa drugačiji broj ministarstava u izvršnoj vlasti.
Zbog toga nedavna ocjena premijera Milojka Spajića da je crnogorska Vlada "u permanentnoj sezoni rekonstrukcije, tako da se ona može desiti sjutra, za mjesec ili za dvije godine", dobija na težini, a naročito nakon posjete predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, zbog toga što je i ovaj zakon bio dio neformalnih razgovora.
Kada je ovaj zakon u pitanju sada je izvjesno da je jedino Ministarstvo javne uprave završilo svoj posao, na vrijeme, bez odlaganja, po preporukama Evropske unije.
Ministar javne uprave Maraš Dukaj, odgovarajući na pitanje "Dana" da li je zakon o Vladi spreman i da li će se uskoro naći u skupštinskoj proceduri, kaže da se on nalazi na usaglašavanju u vladinim službama.
Dukaj naglašava da je zakonsko uređenje Vlade i njenih okvira, nadležnosti i funkcionalnosti, potreba svake demokratske države.
– Meni je žao što zakon o Vladi nije donijet još u mandatu prethodnog saziva parlamenta, odnosno za vrijeme 43. Vlade kad je bio i najavljen. Danas je taj zakonski tekst, nakon pozitivnih ocjena i zelenog svjetla iz Venecijanske komisije, na usaglašavanju kod Generalnog sekretarijata Vlade, Kabineta predsjednika Vlade i Sekretarijata za zakonodavstvo. Ono što moram kazati u kontekstu afirmacije rezultata Ministarstva javne uprave, jeste da smo zakon uradili po najvišim standardima, u koji su implementirane i preporuke GREKO u pogledu integriteta funkcionera izvršne vlasti – kaže Dukaj.
Podsjetimo, još je sredinom juna ove godine Venecijanska komisija na plenarnoj sjednici usvojila Mišljenje o inoviranom Nacrtu zakona o Vladi Crne Gore.
VK je pozitivno ocijenila činjenicu da je Crna Gora uvažila većinu ključnih preporuka iz prethodnog mišljenja i pohvalila predložene izmjene dokumenta u odnosu na Nacrt iz 2023. godine.
Maraš Dukaj je i tada pozdravio stav Venecijanske komisije.
– A sada i konkretnije – ako bi zakon bio usvojen u sazivu sadašnje Skupštine, onda bi istovremeno sa zakonom poslanici odlučivali i o organizacionoj strukturi Vlade na osnovu novog zakona. Da li će se u najvišoj grani vlasti biti stava da se zakon o Vladi primjenjuje od 45. saziva Vlade, zavisi od njihovog pogleda na potrebe sadašnjeg društvenog i polotičkog trenutka. I obrnuto, ako nijedan od ovih pristupa ne bude imao prohodnost, parlament o Vladi odlučuje u proceduri definisanoj Ustavom Crne Gore, kao i do sada – kaže ministar Dukaj.
Pojednostavljeno, izvjesno je da će zakon o Vladi biti usvojen, ali je pitanje kada. Jasno je da Vlada neće skratiti svoj mandat, a može čak da se posegne i za odlaganjem, što je česta praksa ove parlamentarne većine, pa da usvojeni zakon važi na primjer tek od formiranja naredne, 45. Vlade.
Inače, crnogorska Vlada ima 32 člana, deset više nego prethodna. Broj ministarstava je sa 19 povećan na 25, jedan ministar je bez portfelja, dok kabinet premijera sada ima sedam potpredsjednika, od kojih su dvojica i ministri. Vlada nikad brojnija u najmanjoj državi u regionu, i mnogo šire.
U Vladi premijera Milojka Spajića, pored predstavnika njegovog Pokreta Evropa sad, tu su i Demokrate, Socijalistička narodna partija, albanske partije, Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Bošnjačke stranke.
