Rad na sveobuhvatnoj izbornoj reformi oročen je i više važnih reformi trebalo bi da se usvoje do kraja godine, međutim, još uvijek nije poznato kada će poslanici, članovi nadležnog odbora, prionuti na posao. Da je malo vremena, a mnogo posla, upozoravaju i iz Centra za demokratsku tranziciju, te pozivaju da se hitno krene sa radom.
Kada je krajem jula usvojen dio izborne reforme i stizale pohvale iz Brisela, svi politički subjekti najavili su da će u septembru, čim prije, nastaviti sa radom kako bi do kraja godine, do kada je i oročen rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, završio posao. Poslanici imaju svega nepuna četiri mjeseca za pripremu više zakonskih rješenja, a ipak, još uvijek nije poznato kada će početi da rade. Od kopredsjedavajućih Odborom, Vasilija Čarapića iz Pokreta Evropa sad i Nikole Rakočevića iz Demokratske partije socijalista, juče nismo uspijeli da dobijemo odgovore da li je i za kada planiran nastavak rada na izbornoj reformi, da li se već zna plan rada, da li će preostalo vrijeme biti dovoljno za sve potrebne izmjene, kao i da li bi bilo prihvatljivo da se rok za završetak reforme još jednom produži.
Da nema vremena za gubljenje, te da bi hitno trebalo početi sa radom, upozoravaju iz CDT-a, te pozivaju članove Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu da u najkraćem roku nastave sa poslom.
– Iskustvo koje smo imali u pripremi izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika nalaže da se u hitnom roku počne sa pripremom izmjena koje su kopresjedavajući Odborom i drugi članovi i članice u više navrata javno obećali. Nedostatak vremena za finalizaciju rješenja, neodržavanje ozbiljnije javne rasprave o predloženim rješenjima, te izbjegavanje pribavljanja mišljenja relevantnih međunarodnih institucija koji su se dešavali u julu, ne smiju biti modus za nastavak ove reforme – poručuju iz te NVO.
Kako dodaju, u okviru Odbora odmah moraju početi sa radom preostale tri radne grupe – jedna koja će nastaviti rad na izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika, druga koja će se dominantno baviti biračkim spiskom i treća koja bi pripremala izmjene Zakona o izboru predsjednika, Zakon o političkim partijama i etički kodeks.
– Postoji dvadesetak veoma važnih segmenata izbornog procesa koji su preskočeni u prvom krugu reforme, bez čijeg usvajanja ono što je urađeno u julu ne bi imalo previše smisla. Vjerujemo da je svima sa elementarnim znanjem o ovoj temi jasno da dio izborne reforme koji je usvojen u julu može predstavljati preduslov boljeg izbornog procesa, samo ukoliko se reforma nastavi, riješe važna preostala pitanja, a onda ona dosljedno sprovedu u praksi – navode iz CDT-a.
Nakon što je u julu usvojen dio izborne reforme, ukazivano je i na brojne manjkavosti koje se moraju ispraviti u narednom periodu. Između ostalog, više puta je isticano da se mora unaprijediti položaj osoba sa invaliditetom, trebalo bi da se razmatra smanjenje cenzusa za predstavnike romske zajednice, a ono oko čega će biti i dosta posla i za šta će biti neophodan koncenzus jesu otvorene liste i pitanje biračkog spiska.
