Kritikovan i osporavan zbog mogućnosti određenih zloupotreba koje iz njega proizilaze, ovaj fenomen je istovremeno hvaljen i stimulisan kao vrijednost koja treba da bude nezaobilazna u kulturi javnog dijaloga svakog demokratskog društva. Relevantne međunarodne adrese u političkoj nauci već duži vremenski period vode široku debatu o raznim pitanjima u vezi sa ovim pojmom.

Doktor političkih nauka Vladimir Pavićević kazao je za "Dan" da je politička korektnost koncepcija koja je postala dio političke kulture u svim državama koje se legitimišu kao demokratske.

– Crna Gora je demokratsko društvo, demokratska politička zajednica, pa je, shodno tome, politička korektnost i u Crnoj Gori dio političke komunikacije između aktera koji se razlikuju po stavovima i vrijednostima – rekao je Pavićević.

Naglašava da je posebno pitanje donosi li politička korektnost korist onim akterima koji se naročito pridržavaju te koncepcije.

– Moje je zapažanje da su druge determinante mnogo važnije u političkim procesima u Crnoj Gori. Prije političke korektnosti ljudi uočavaju kakav je čiji stav o pojedinim temama, kako bi ko rješavao probleme koji se pojavljuju i koje su to i kakve su to ličnosti koje oblikuju crnogorsku politiku. Politička korektnost je po značaju iza svih ovih stvari koje sam vam sada naveo – kazao je Pavićević.

On je dodao da se uvijek može raspravljati o tome da li je dobro što je to tako, ili bi bilo bolje da je drugačije, ali je ovo realno stanje stvari. Naš sagovornik je istakao da je jedna stvar naročito uočljiva nakon velikih političkih promjena koje smo imali 30. avgusta 2020.

– Crna Gora je za ovih pet godina napredovala i u smislu funkcionisanja demokratskih institucija i u smislu poštovanja koje u javnoj komunikaciji međusobno pokazuju politički protivnici. Najbolji pokazatelj da je to tako jeste sada već očigledno otvaranje mogućnosti da Crna Gora bude prva naredna članica EU, i to u relativno kratkom roku – zaključio je Pavićević.

Ћуковић

Da se ne može težiti istini i biti politički korektan po svaku cijenu smatra i politikolog i književnik Aleksandar Ćuković, koji je za naš list kazao da je ovo naročito vidljivo u umjetnosti, ali i u društvenim i humanističkim, odnosno identitetskim naukama.

– U svijetu jalovog, predvidivog jezika, prepunog floskula i hladnoće, književna djela sve češće se reklamiraju kao "politički nekorektna", što implicitno podrazumijeva da kazuju istinu, tj. da razgolićuju i razobličavaju probleme o kojima se glasno ćuti – rekao je Ćuković.

Sagovornici "Dana" o vetingu u sektoru bezbjednosti: Sluge mafije ne smiju biti u službi države

Smatra da je lažno tolerantno društvo upućeno na glazuru, a ne na suštinu.

– Opasna je stvar kada se pod plaštom političke korektnosti nastoji nametnuti politička korektnost gdje joj mjesto nije. Kada je riječ o Crnoj Gori, plašim se da, uz plemenite izuzetke, politička korektnost najčešće biva korišćena kao mehanizam za neutralisanje drugačijeg, što nije dobro – istakao je Ćuković.

On je stava da naše društvo mora dosta da radi na sebi i da se mora istinski opredijeliti za dijalog.

– Mi smo u ovom trenutku za dijalog samo deklarativno. Izjave političara prepune su floskula o dijalogu i svakovrsne političke korektnosti, ali kada uporedimo ono što rade sa onim što govore, jasno je da se oni i ne trude da razumiju niti šta je dijalog, niti šta je politička korektnost. A očekivati da neko ko ne razumije određene koncepte iste te koncepte afirmiše djeluje zaista smiješno – kazao je Ćuković.