Pozivanje u teoriji na demokratiju i istovremeno sanjanje o meritokratiji – vladavini znanja, sposobnosti i odgovornosti, a da pritom u praksi, često zapravo želimo demokratiju "na naš način", tj. da su "naši" na vlasti, a da ne postavljamo previše pitanja kako i u čijem interesu upravljaju, praksa je koja je jedna od karakteristika aktuelnog društvenog i političkog konteksta u Crnoj Gori, za "Dan" je poručio Generalni sekretar organizacije KOD Miodrag Vujović. Kako je dodao, sve dok to ide nama u korist, spremni smo da zažmurimo na nepravdu, nerad, pa i korupciju.
– Sistemi se ne smiju oslanjati na pretpostavku da će ljudi sami od sebe birati ono što je ispravno, sistem mora imati ugrađene mehanizme koji štite javni interes, čak i kad mu se pojedinci ili grupe protive – kazao je Vujović.
Vujović je naveo da kad pogledamo političku elitu u Crnoj Gori – velika većina njih se ponaša kao da je meritokratija zapravo njihov neprijatelj.
– Oni ne samo da ne doprinose njenom uspostavljanju, već se nje plaše. Ako pokažete da znate više, da imate stručnost, viziju, nezavisno mišljenje, odmah vam lijepe etikete: strani agent, domaći izdajnik, destruktivni element. Njihova verzija politike ne toleriše slobodne ljude, oni žele da svi mi posredno ili neposredno budemo dio partijskih strukura i interesa nad kojima oni imaju kontrolu – rekao je Vujović.
Naš sagovornik je istakao da se više ne kritikuju samo politički protivnici, već da se napadaju svi oni koji se usude da misle van partijske linije, bilo da je riječ o profesorima, istraživačima, civilnom sektoru, novinarima ili preduzetnicima, te da ako niste "njihovi", onda ste smetnja. On smatra, da ako želimo da naš sistem bude imalo pravedniji i funkcionalniji, moramo krenuti od tri stvari.
– Prije svega, osnažiti institucije: da bude jasno da su i političari građani kao i svi drugi, odgovorni prema zakonu, a ne iznad njega. Potom uvesti kriterijume i javnu ocjenu rada: da svaki državni i javni funkcioner zna da se njegov učinak mjeri, vrednuje i da to ima i svoje posljedice. I, vrlo važno, omogućiti građanima veći uticaj na važne odluke ne samo na izborima, već i u svakodnevnom funckionisanju sistema – poručio je Vujović.
Pravnik i politički analitičar Boris Marić, za naš list je kazao da je afirmacija partitokratije upravo najveći protivnik u procesu uspostavljanja meritokratije.
– Konkretan pojavni oblik kojim se direktno krše zakoni i principi meritokratije su koalicioni sporazumi partija kojima se dogovaraju partijske kvote na štetu zakonom propisane profesionalizacije državne uprave i lokalnih samouprava – rekao je Marić.
On je dodao da politička namještenja i odluke kao što su funkcije ministara i državnih sekretara, na primjer, nijesu sporna, ali da su sva ostala mjesta u državnoj administraciji manje-više predviđena kao profesionalna i s minimumom političkog uticaja.
– Rješenje možemo tražiti u neke tri osnovne tačke. Prvo, zabraniti ovakav vid koalicionih ugovora bilo pisanih ili nepisanih. Drugo, povećati obuhvat političkih namještenja, ali postaviti jasnu i nedodirljivu granicu s profesionalnim državnim službenicima. I treće, umjesto u praksi dosta formalizovanog državnog ispita preko Uprave za kadrove uvesti ozbiljan set administrativnih ispita: prvi za ulazak u administraciju, drugi kao evaluacioni nakon svake 4 godine, a i eliminacioni ako se ne položi iz par pokušaja – naveo je Marić.
Marić je konstatovao da je demokratija skup pravila i procedura koji u svojoj osnovi ima slobodu govora, udruživanja i slobodne medije.
– Procedure moraju sprovoditi nezavisni pravosudni organi i samostalna i profesionalna administracija. Antipod ovom vidu demokratije je partitokratija s elementima nekada i anarhične samoregulacije društvenih odnosa – istakao je Marić.
