Ilustracija / -SHUTTERSTOCK

Sagovornici "Dana" ocijenili: Ulazak u EU 2028. moguć, ali nije sasvim siguran

Sve češće iz Brisela stižu pozitivne poruke povodom mogućeg ulaska Crne Gore u Evropsku uniju 2028. godine, a evropski poslanici su prije par dana u crnogorskom parlamentu ponovili da je izvjesno da će Crna Gora biti prva sljedeća članica.

Da nije nemoguće da se zacrtani plan aktuelne vlade ostavri smatraju i sagovornici "Dana", ali će to, kako ocjenjuju, zavisti od više faktora – od unutrašnjih političkih prilika, politika unutra država članica, napora u sprovođenju reformi, ali i od političkih aktera u Crnoj Gori.

Na sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje, održanom prije dva dana, još jednom je naglašeno da je Crna Gora predvodinik procesa integracija u regionu.

Da nije nemoguće da Crna Gora 2028. godine zaista postane dio evropske porodice, ali da nema mnogo mjesta za optimizam, smatra poznata crnogorska novinarka Dušica Tomović.

– Nijesam ni blizu optimista kao crnogorski zvaničnici, ili makar njihova javna očitavanja o toj temi. Svakako, Crna Gora mora očuvati političku stabilnost i pokazati kontinuirane napore u reformama, posebno u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i javne administracije. Crna Gora u EU 2028. nije nemoguća misija – to je ipak, na kraju, mnogo više geopolitička odluka nego odluka zasnovana na ispunjavanju baš svih zacrtanih mjerila, ali članstvo nije ni blizu tako izvjesno kako to želi predstaviti Vlada – kazala je Tomović za "Dan".

Brisel favorizuje "istočni trio"

Tomović kaže da su podjele unutar EU posebno vidljive kada je riječ o politici proširenja kroz odnos prema Zapadnom Balkanu naspram Ukrajine, Moldavije i Gruzije.

– Iako je prošle godine usvojila ekonomske i investicione planove koji ciljaju oba regiona, EU taj istočni trio tretira sa mnogo većom hitnošću. Nekoliko dugogodišnjih kandidata sa Balkana, posebno Crna Gora, koja najduže pregovara, ostaju u limbu zbog političke stagnacije i visokih uslova za pristupanje. "Istočni trio" se posmatra kao strateški sigurnosni imperativ, dok umor od proširenja i unutrašnje reforme EU odlažu integraciju Balkana. Države članice se razlikuju po pitanju koliko brzo, pa čak i da li uopšte, prihvatiti ove zemlje, što podstiče podjele koje komplikuju jedinstvenu strategiju proširenja. Brisel ne krije da je mnogo više zainteresovan za proširenje na Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju – ističe Tomović.

Kako ističe, često se posljednjih godina čuje da je EU potrebna "uspješna priča", jer je posljednje proširenje bilo 2013. godine, a trenutnoj crnogorskoj vladi je još potrebnija "uspješna priča", imajuću u vidu brojne i ozbiljne probleme sa kojima se suočava na unutrašnjem planu. S druge strane, kako napominje, administracija Unije suočava se sa ozbiljnim izazovima koji proizilaze iz političke fragmentacije, različitih interesa država članica i složenih dinamika proširenja koje testiraju jedinstvo i stratešku koherentnost bloka.

– Tome treba dodati očiglednu nesnađenost inače trome i spore briselske administracije da shvati nove geopolitičke relacije u svijetu nakon devet mjeseci druge Trampove administracije i dva velika rata u toku, u kojima Brisel neskriveno pokazuje dvostruke aršine, kao i ozbiljne ekonomske probleme koji su pogodili ključne članice Unije. Politički, EU je zarobljena u "dilemi jedinstva i ambicije", gdje potreba za jednoglasnim odlukama često koči ključne integracije i reforme. Ova fragmentacija otežava dogovor o važnim ekonomskim politikama, odbrambenoj potrošnji i mjerama ekonomske sigurnosti, ostavljajući EU nespremnu da se geopolitički afirmiše usred pritisaka globalnih sila. Institucije EU suočavaju se sa opadanjem povjerenja ne samo između država članica, već i od strane građana, što dodatno otežava borbu za kolektivno djelovanje – ukazala je Tomović.

Predsjednik NVO Multimedijal Montenegro Željko Đukić smatra da u Briselu evidentno postoji raspoloženje da Crna Gora bude prva naredna članica EU, ali bi tome na put mogle da stanu određene političke strukture u Crnoj Gori.

– Ulazak u EU 2028. godine ne može biti izvjestan jer uvijek moramo računati na rizik da naši političari naprave ozbiljan problem na tom putu zbog svojih političkih interesa. Ono što mene brine jeste to što se izbori planiraju za 2027. godinu, a za 2028. godinu potpisivanje ugovora o pristupanju EU. Zabrinjava što planiramo objedinjene izbore koji su previše blizu ključne tačke – kada bi Crna Gora trebalo da uđe u EU. Te dvije stavke mi ne korespondiraju u tom vremenskom intervalu, jer će doći do polarizacije, a neki politički subjekti će to da iskoriste u svojim izbornim kamapnjama. Biće jedna strana koja je za ulazak u EU, a sa druge oni koji bi u tom trenutku mogli da odluče da budu protiv, ne zato što će misliti da nije interes Crne Gore da uđe u EU, nego jer će možda procijeniti da će na taj način ostvariti bolji rezultat na izborima – kazao je Đukić za "Dan" i podsjetio na nedavna istraživanja koja su pokazala pad podrške EU među građanima, što bi, po njegovom mišljenju, mogao da budu osnov da se političari okrenu od EU puta.

Prepreka članstvu može biti i uticaj sa strane

Đukić ne isključuje mogućnost da bi jedan od prepreka Crnoj Gori na EU putu mogle da budu i države regiona.

– Kada pogledamo situaciju objektivno, postoji određena vjerovatnoća da će u vrijeme izbora biti određenih izazova. Treba imati u vidu da svim susjednim državma možda nije u interesu da Crna Gora bude dio EU. Znamo da postoje i uticaji sa strane i kada je riječ o unutrašnjim i društveno-političkim i ekonomskim dešavanjima. Može se desiti da u nekom momentu određene države u regionu procijene da im nije u interesu da Crna Gora uđe u EU, aktiviraju svoje predstavnike unutar Crne Gore, koji će, htjeli to ili ne, biti primorani da zastupaju neke stavove koji nisu u interesu građana Crne Gore, a da bi vratili određene usluge i dugove – navodi Đukić.

Uvjeren je i da su u Briselu spremni i da nam progledaju kroz prste, jer je izvjesno da se do kraja naredne godine neće realizovati sve što predviđa evropska agenda.

– Nije dobro da nam progledaju kroz prste kada su u pitanju poglavlja koja tretiraju oblast vladavine prava – 23 i 24, i tu bi trebalo da budu rigorozni. A sigurno će morati da budu popustljivi kada je riječ o poglavlju 27 – životna sredina i klimatske promjene, jer ne postoji šansa da u predviđenom roku ispunimo sve uslove i ekološke standarde. Sve i da nam daju milijarde eura, mi ne možemo da ispunimo ono što se očekuje iz više razloga, a prije svega jer nemamo dovoljno razvijenu svijest koliko je važno čuvati životnu sredinu. Vjerovatno je da će se potpisati ugovor o pristupanju, ali da će nam se dati određeni rok da sprovedemo ono što nismo uspijeli – predviđa Đukić.

Kao jedan od razloga zbog kojeg bi neki političari možda srenuli sa EU puta vidi pravila koja donosi punopravno članstvo.

– Dok smo u precesu pristupanja, donosioci odluka mogu da se ponašaju labavo, međutim, kada postanemo punopravna članica, neki oblici ponašanja će morati da se ograniče. Možda to ne odgovara nekim političkim elitama. Kada definišemo poglavlja 23 i 24, završimo izbornu reformu i sprovedemo sve ono što se od nas sada očekuje, možda njima to ne bude odgovaralo, i to može biti još jedan od razloga da određene partije pred izbore 2027. godine promijene stranu i kampanju usmjere u smjeru suprotnom od EU – ocijenio je Đukić.