Iz Vlade su izričiti da će ostvariti ovaj ambiciozni plan: do kraja tekuće godine planirano je zatvaranje pet ili šest poglavlja, što znači da u narednoj ostaje dvocifren broj oblasti koje se moraju uskladiti sa standardima EU. Čak i ako se očekivanja Vlade o zatvaranju poglavlja ispune, ostaje upitno da li je tek nešto više od godinu dana dovoljan period da se usvojene reforme adekvatno primjene, a da ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru. Prema ocjeni političkog analitičara Borisa Marića, Crna Gora će teško tako brzo zatvoriti sva poglavlja, a još manje su šanse da do tada ostvari kriterijume Brisela. Ističe da je najvažnije da Crna Gora pokaže spremnost da istinski radi na reformama, ali ta spremnost, kako smatra, zasad se i ne nazire.
Godinu i tri mjeseca prije zacrtanog roka za ispunjavanje svih završnih mjerila i okončanje pregovaračkog procesa, Crna Gora ima zatvoreno sedam pregovaračkih poglavlja. Za ostvarivanje plana trebalo bi zatvoriti još 26. Prema ranijim najavama iz Vlade, za narednu godinu će, u najboljem slučaju, ostati 20 pregovaračkih poglavlja. Ukoliko se ovaj ambiciozni plan i ostvari, ostaje upitno koliko je Crna Gora spremna da istinski sprovede neophodne reforme.
Marić nije optimista da bismo do kraja godine uopšte mogli da zatvorimo sva poglavlja koja stoje na putu ka EU, čak i pored očigledno dobre volje u Briselu.
– Iskreno želim da se plan ostvari, ali ne vjerujem da će do toga doći. Period do kraja naredne godine suviše je kratak da bi se stiglo do završne faze pregovora. Teško je vjerovati da ćemo u tom roku uspjeti da zatvorimo sva poglavlja i očekujem da će on biti prolongiran. Druga stvar je kvalitet reformi, odnosno obim i ozbiljnost posla koji mi treba da uradimo. Ne možemo dostići traženi nivo kvaliteta u skladu sa zvaničnim kriterijumima Brisela – to je činjenica. Ali ono što više zabrinjava jeste treći, ključni nivo za nas: da li možemo uspostaviti tendenciju rasta kvaliteta. To bi značilo da, iako nam se negdje možda progleda kroz prste, pokažemo spremnost za stalno unapređenje – kazao je Marić za "Dan".
Kako dodaje, ako tendencija proširenja EU opstane i do 2029. ili 2030. godine, čak i to bi bio izuzetno brz proces za crnogorsko društvo i predstavljao bi potpuno novu etapu. Zato nam je, kako ističe, potrebna jasna tendencija unapređenja kadrovskih, institucionalnih i svih drugih reformskih kapaciteta, kako bismo pokazali da smo spremni i sposobni da napredujemo i u nekom trenutku nakon punopravnog članstva dostignemo potrebne standarde.
– To se odnosi i na pravosuđe, kroz institucije pravde, i na izvršnu vlast, kroz kvalitetnije servise za građane, kao i na unapređivanje ekonomskih parametara. Sve ovo je potrebno kako bismo pokazali da smo u stanju da dostignemo standard koji predstavlja Evropska unija. To je civilizacijski iskorak bez presedana, uprkos svim izazovima i problemima sa kojima se EU suočava na globalnom planu. I pored svojih nedostataka, EU ostaje neprevaziđen model kada je riječ o demokratskim standardima. Prijem Crne Gore bi, u tom smislu, bio veliki ustupak, jer trenutno ne ispunjavamo klasične kriterijume za članstvo. Ali, neophodno je da barem pokažemo jasnu tendenciju poboljšanja, i u nekom trenutku to sigurno možemo dostići – smatra Marić.
