Ines Mrdović i Srđan Perić / - ARHIVA DAN

Sagovornici "Dana": Partije ne žele da se odreknu moći da utiču na birače

Ministarstvo pravde prihvatilo je inicijativu za izmjene Krivičnog zakonika, koju im je prije dva mjeseca uputio Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, a kojim bi trebalo da se stane na put brojnim neregularnostima u izbornim procesima.

Između ostalog, predložene su kazne za falsifikovanje potpisa za predaju izbornih lista, za takozvane funkcionerske kampanje, nelegalno finansiranje... Da bi ove izmjene zaživjele i zakonodavno i u praksi, prema ocjeni Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu, potrebna je politička volja. Naglašava da nije realno očekivati da dobijemo izborne zakone koji bi isključili mogućnost izborne korupcije i da je realnije da dobijemo samo kozmetičke promjene i minimum onoga što od nas zahtijeva Evropska unija.

Krajem jula skupštinski odbor koji radi na izbornoj reformi uputio je Ministarstvu pravde inicijativu kojom predlažu izmjene i dopune Krivičnog zakonika, s ciljem unapređenja zaštite izbornog integriteta, efikasnijeg sankcionisanja političke korupcije i transparentnijeg finansiranja političkih subjekata. Predložene su konkretne izmjene, koje uključuju zabranu i sankcionisanje nelegalnog finansiranja političkih subjekata iz inostranstva, krivičnu odgovornost za prekoračenje zakonom dozvoljenih iznosa donacija i prihvatanje priloga iz nedozvoljenih izvora, jasnije definisanje zloupotrebe javnih resursa u kampanjama, inkriminaciju kupovine glasova i političkog podmićivanja i uvođenje kazni za falsifikovanje potpisa prilikom predaje izbornih lista. Odgovor iz ministarstva, u vidu podrške inicijativi, zvanično je stigao juče.

Nema brane samovolji partijskih oligarha

Problem našeg političkog sistema, smatra Perić, zapravo je to što ne postoji brana samovolji partijskih oligarhija. On ne očekuje da će te strukture dozvoliti da bilo koji instrument kontrole realno zaživi.

– Ako pogledamo našu praksu, zar neko zaista misli da će, recimo, Ustavni sud koji, između ostalog, odlučuje o izbornim sporovima, biti otporan u odnosu na pritisak partija koje su i birale sastav tog suda? Sve i da su birani najbolji kandidati, a znamo da je to izuzetak, a ne pravilo – sa tendencijom primjene potpunog partijskog filtera. Slično je i sa drugim instancama koje bi trebalo da procesuiraju eventualne ili stvarne nezakonitosti partija – od tužilaštva pa do kompletnog sudstva. Što se više krećete u hijerarhiji sudstva, tu je i uticaj partija veći – kazao je Perić.

– Ministarstvo pravde je konstatovalo da je riječ o ozbiljnoj inicijativi. Ministarstvo je predmet tretiralo na odgovarajući način, dajući obrazloženja za predloge sa kojima je u potpunosti saglasno, ali i ukazujući na područja gdje su potrebni dodatni dijalog i konsultacije – saopšteno je iz resora kojim rukovodi Bojan Božović.

Sagovornici "Dana": Odavno smo navikli na nerealna obećanja političara

Da bi predložene izmjene i zakonodavno i praktično zaživjele, kako ističe Mrdović, potrebna je politička volja i vlasti i opozicije.

– S obzirom da smo partitokratija i da partije prosto ne žele da izgube mehanizme uticaja koje imaju dok su na vlasti, nije realno očekivati da dobijemo izborne zakone koji bi isključili mogućnost izborne korupcije. Ni vlasti ni opoziciji ne odgovaraju stvarne izborne reforme, tako da je realno očekivati da one budu više kozmetičke i u minimumu onoga što od nas zahtijeva EU – kazala je Mrdović za "Dan".

Ona smatra da ni pravosuđe nije spremno da postupa u slučajevima izborne korupcije.

– Nije se daleko odmaklo od čuvenog slučaja iz Pljevalja, zloupotrebe isplate socijale (50 eura za glas) u izborne svrhe, a svi dobro znamo krajnji epilog tog slučaja – kazala je Mrdović.

Usvajanjem predloženih izmjena, ipak bi se, kako smatra, djelimično doprinijelo suzbijanju negativnih trendova u izbornim kampanjama.

– Kada je za određeno ponašanje propisana krivična umjesto prekršajna odgovornost, to bi moglo efikasnije da odvrati političare od toga. I to zato što niko od političara ne može znati kada će se na nekome kola slomiti u pogledu krivične odgovornosti – zaključila je Mrdović.

Zapošljavanje bitan alat za uticaj na birače

U pogledu krivične odgovornosti, fokus bi trebalo da se stavi i na problem izborne korupcije kroz skrivena zapošljavanja (ugovori o djelu, o konsultantskim poslovima, o povremenim poslovima). Od nekadašnjih mehanizama koje je razradio DPS, partijsko zapošljavanje je i dalje ostala jedan od bitnih alata za uticaj na birače. To je mnogo veći uticaj nego pojavljivanje ministra na otvaranju nekog puta u toku izborne kampanje. Trebalo bi razmisliti o potpunoj zabrani ovih skrivenih zapošljavanja u izbornoj godini, ali i o mogućnosti krivične odgovornosti, smatra Mrdović.

Prema ocjeni Srđana Perića iz Pokreta Preokret, potrebni su primjenjivi zakoni, koji će u izbornom procesu izjednačiti partije, građanske inicijative i individualce i u pravima i u obavezama, koji će biti napisani i sprovodivi tako da čine održiv i pravedan okvir, u kome se zaista sprečavaju predizborne i postizborne zloupotrebe.

– Prije svih instrumenata kontrole, kojima načelno prigovora nema, ali koji sa ovakvim i ovolikim partijskim uticajima bivaju obesmišljeni u praksi, potrebno nam je otključavanje političkog sistema za ulivanje moći kredibiliteta, znanja i sposobnosti, a to se čini otvorenim listama, odnosno direktnim izborom gradonačelnika, poslanika, odbornika i predsjednika savjeta mjesnih zajednica. Samo ljudi sa tako stečenim direktnim legitimitetom mogu imati moć da se odupru ovoj i ovakvoj partitokratiji i da osnaže institucije da rade svoj posao. Dok se to ne desi, slušaćemo priče o reformama i usvajaće se zakoni koji će regulisati ovu materiju na način da se oštro propisuje sankcionisanje i najmanjeg prekršaja, a u praksi ćemo imati osnaženu samovolju partija koja ne samo da nije sankcionisana, već se svojim uticajem preliva na sve pore društva, pa i na one institucije koje bi zapravo trebalo da je suzbijaju – ukazao je Perić.