– Ona ne smije dovesti do urušavanja sistema, niti stvaranja povlašćenih lokalnih elita kroz zloupotrebu ovlašćenja. Takođe, ne smije biti sredstvo političkih igara koje samo preseljava samovolju s jedne tačke na drugu. Prava decentralizacija treba da približi vlast građanima – kazao je Srđan Perić za "Dan".
Komentarišući inicijative koje se u posljednje vrijeme upućuju od strane predstavnika primorskih, ali i opština na sjeveru, čiji je ključni proklamovani cilj decentralizacija, Perić je kazao da bi u pozitivnom scenariju to moglo dovesti do veće kontrole nad prostornim planiranjem, infrastrukturom i prihodima od strane lokalnih samopurava, čime bi se mogao ubrzati razvoj i poboljšala usluga građanima.
– Međutim, partijska kontrola institucija u kojima se primarno sve posmatra kroz interes uskog kruga ljudi i gradi stranačka infrastruktura kroz sistem lokalnih samouprave, te neravnomjerna spremnost opština i nedostatak resursa – od materijalnih do ljudskih, uz izbjegavanje načela da više ovlašćenja treba i da prati više odgovornosti, bi mogle sada obesmisliti i proces decentralizacije – poručio je Perić.
Perić smatra da su motivi koji stoje iza inicijativa za većom decentralizacijom u Crnoj Gori različiti, te da prema tome ima onih koji žele da unaprijede sistem i učine ga pravednijim, a ima i onih koji pozivajući se na univerzalna načela žele zapravo steći dodatnu vlast za sebe.
– U našem političkom sistemu mnogo je više onih drugih, ali zbog toga ne treba odustajati od ove namjere. U konačnom, legitimni su i pojedinačni interesi, samo oni moraju biti podređeni opštem. Vrlo je jasno načelo: uzajamno se kontrolišimo da bismo srpiječili bilo čiju grešku i onemogućili samovolju – zaključio je Perić.
Iako prepoznata kao proces koji mora biti unaprijeđen, decentralizacija u Crnoj Gori se odvija jako sporo, poručio je za naš list direktor Alfa centra Miloš Perović. On očekuje da će u tom pravcu pripremljeni novi Zakon o lokalnoj samoupravi ponuditi funkcionalniji model decentralizacije, koji odgovara realnim potrebama i kapacitetima različitih lokalnih zajednica u Crnoj Gori. Perović smatra da slučaj "Morskog dobra" predstavlja ilustrativni primjer pokušaja partijske kontrole i zloupotrebe resursa.
– Treba praviti razliku između onoga što traže južne opštine, a kada je riječ o Javnom preduzeću "Morsko dobro", od posljednjih incijativa koje smo mogli čuti. Nezadovoljstvo radom "Morskog dobra" ne traje od juče, a građani južnih opština nijesu nikada vidjeli i osjetili jasne benefite od djelovanja istog, jer se uglavnom ta sredstva i nijesu ulagala kako i gdje treba – kazao je Perović.
Naš sagovornik je izrazio bojazan da posljednja inicijativa, iako kako kaže on sam generalno jeste za veću decentralizaciju opština u našoj državi, više liči na nastavak etno feudalizacije koja se ne smije dozvoliti. Dodao je da partije koje čine bivši Demokratski front, imaju jasnu ideologiju i ono što imaju kao djelovanje u ekonomskom smislu u najvećoj mjeri jeste da se jača ta ideologija.
– Mišljenja sam da do sada u Crnoj Gori i nijesu baš viđeni političari ili partije koji brinu za interese građana, pa ni za opštinske resurse i u tom smislu mislim da se i ovdje radi o uskopartijskim interesima, a ne o jasnoj želji da se zaista decentralizacija dogodi u Crnoj Gori. Ovaj vid decentralizacije vidim kao borbu za kontrolu resursima koji se kasnije mogu koristiti i biti benefiti prije svega za ostvarivanje partijskih ciljeva "po širini i dubini" – kazao je Perović.
