Da puko prepisivanje evropskih zakona, bez procjene koliko su oni u Crnoj Gori ekonomski, kulturološki i mentalitetski prihvatljivi, pokazao je primjer predloga zakona o kojem se govori proteklih dana, a kojim se porodiljsko odsustvo dijeli na dva roditelja. Ovaj primjer otvara pitanje koliko je crnogorsko društvo spremno za evropske zakone i koliko su oni prilagođeni ovdašnjim prilikama.
Plan da se do kraja godine zatvore sva poglavlja traži ubrzan tempo kojim će se sve obaveze ispunjavati, a, između ostalog, očekuje se usvajanje stotina zakonskih izmjena. Aktuelni primjer, predlog izmjene Zakona o radu, pokazao je da građani Crne Gore nisu spremni da prihvate svaki zakon precrtan iz Evrope. Da je prije usvajanja svakog od zakona potrebno sagledati kakav efekat to može imati, smatra Danijela Darmanović iz NVO Građanska alijansa.
– Usklađivanje zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU jeste naša obaveza i strateški cilj. Međutim, problem nastaje onda kada se taj proces svede na puko prepisivanje normi, bez ozbiljne analize njihove primjenjivosti u našem društvenom i ekonomskom kontekstu. Rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o radu pokazala je da nije dovoljno samo usvojiti evropsko rješenje. Reakcije dijela javnosti, koje su išle ka insistiranju na tradicionalnim ulogama žena, ukazuju da društveni dijalog još uvijek nije na nivou standarda kojima težimo – kazala je Darmanović za "Dan".
Kako ističe, evropske integracije obuhvataju mnogo više od toga da se legislativa prepiše.
– Taj proces bi trebalo da obuhvata ne samo tehničko preuzimanje propisa već i usvajanje vrijednosti kulture dijaloga, ravnopravnosti, institucionalne odgovornosti i poštovanja ljudskih prava. Ako zakone usvajamo bez javne rasprave, bez mišljenja nezavisnih stručnjaka i akademske zajednice, te bez prilagođavanja realnim društvenim i ekonomskim okolnostima, rizikujemo da produbimo jaz između propisa i stvarnosti. Suštinsko pitanje jeste da li evropski put posmatramo kao političku agendu ili kao razvojni proces koji treba da donese stvarnu korist svim građanima Crne Gore – kaže sagovornica.
Naglašava da preuzimanje evropskih standarda ne znači i da će to automatski dovesti do evropskog kvaliteta života.
– Evropski put treba da bude proces dubinske transformacije, i zakonodavne i društvene. To znači otvoren dijalog, uključivanje stručne javnosti i građana, kao i spremnost da evropska rješenja prilagodimo našim specifičnostima, a da pritom ne odustajemo od standarda koje želimo da dostignemo. Ključno pitanje nije da li treba da se usklađujemo sa EU, već da li to radimo radi forme ili stvarnog napretka društva – zaključila je Darmanović.
Da se ulazak Crne Gore ne dovodi u pitanje, bez obzira koliko se usvojeni zakoni sprovode i koliko se poštuju ljudska prava, već da je važno samo ih formalno usvojiti, smatra analitičar Srđan Vukadinović.
– Briselu je važno da izvršavamo zadatke, EU je administracija i važnije su joj procedure nego meritum ili sadržaj, a tome u prilog govori i nedavna situacija kada je za 87 minuta u crnogorskom parlamentu izglasano 25 zakona. Sve delegacije EU koje su do sada bile u Crnoj Gori sa ciljem da uvide u kojoj mjeri se sprovode reforme, u izvještajima su navele napredak, a šta će to sve da donese građanima, mislim da će uvidjeti tek nakon što uđemo u EU – kazao je Vukadinović za "Dan".
