Radikalna promjena stava – od zahtjeva za referendum, preko kritika zbog "nametnutih odluka", pa sve do hvalospjeva o NATO bezbjednosnim garancijama, jasno pokazuje da politička uvjerenja u Crnoj Gori najčešće zavise od trenutne uloge u političkom životu. Ono što je nekada predstavljalo liniju podjele u društvu – pitanje da li Crna Gora treba da uđe u NATO – danas se pretvorilo u gotovo konsensualnu tačku zvanične politike. Mnogi akteri koji su donedavno upozoravali na posljedice te integracije i gradili značajan dio svog političkog identiteta na protivljenju ulasku u Alijansu, sada afirmišu to članstvo i predstavljaju ga kao ključ stabilnosti, sigurnosti i međunarodnog ugleda države.
Dnevna potreba i dnevna inspiracija utiču na formiranje političkih stavova, što nije dobro, kaže za "Dan" general u penziji i vojni analitičar Blagoje Grahovac. On smatra da su i u ovom slučaju posrijedi najčešće emocije, bez dugoročne vizije.
– U Crnoj Gori su interesi – čak i lični, a posebno partijski – nešto što određuje politički stav, bolje rečeno državni stav. Tako da tu, zapravo, nema državne politike, ima samo interesa – rekao je Grahovac.
On je istakao da je bitno da su građani većinski opredijeljeni za NATO, dok će se političari dovijati sve u skladu sa procijenjenim trenutnim interesom.
– U svakom slučaju, povećava se broj građana koji su opredijeljeni za NATO. Zašto? Savez sa susjedima, a pogotovo u koalicijama, strateška je geopolitička kategorija i ko to ne shvata, on je zalutao u politiku. Da li svjesno ili slučajno, Crna Gora je zbog geopolitičkih razloga ušla u taj savez. To je sreća Crne Gore – tvrdi Grahovac.
Priča oko članstva Crne Gore u NATO-u, prema mišljenju građanskog aktiviste Dževdeta Pepića, odavno je prevaziđena.
– Ono što moram da primijetim, a što je vrlo zanimljivo, jeste da mnogi koji su se zdušno zalagali za ulazak Crne Gore u NATO, među kojima sam bio i ja, neću reći da su razočarani, ali svakako smo dobili mnogo manje od očekivanog. Tu prije svega mislim na pomoć u svim ovim poplavama i požarima. Zanimljivo je i da oni koji su bili žestoki protivnici NATO-a sada postaju najbolji partneri i, praktično, NATO se sve manje i manje pominje u političkim debatama inspirisanim populizmom. Malo je čudna situacija, dosta se toga promijenilo, makar u tom, da tako kažem, navijačkom smislu. Oni koji su bili žestoko za ulazak u NATO sada su manje-više ravnodušni, dok svoje dokaze privrženosti NATO-u nude neki političari koji su nekad organizovali proteste protiv NATO-a – kazao je Pepić za "Dan".
Po njegovom mišljenju, suština pitanja trebalo bi da bude šta smo mi to dobili od NATO-a.
– Mnogi političari nisu isti kao 2017. godine, kada je Crna Gora postala članica tog vojno-političkog saveza, što nam govori da je narativ kada vam nešto odgovara prilagodljiv. Praktično ništa kod nas nije čudno, jer su ideološke matrice kod naših političara više nego prilagodljiva materija – zaključio je Pepić.
