Spor oko kolektora u Botunu, koji se iz tehničkog pitanja transformisao u simbol dubokih pod‌jela unutar vlasti, pokazuje koliko su krhki temelji koalicione harmonije. DNP sve glasnije izražava nezadovoljstvo prema PES-u, a svaki sukob unutar vladajuće strukture baca sjenku na sliku stabilnosti koju premijer nastoji da predoči evropskim zvaničnicima.

Aktuelna vlast od starta nema jedinstvo cilja, jer se radi o heterogenoj strukturi, već upravlja i balansira između parcijalnih partijskih interesa i javnog interesa, kazao je za "Dan" politički analitičar i pravnik Boris Marić.

– To izaziva brojne krize vlasti poput pitanja koja naizgled ne bi trebalo da su tačka razilaženja, kao što je sistem za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, izbor sudija Ustavnog suda, odnos prema reviziji istorije i slično. Da se zaključiti da postoje manje ili više skrivene agende dijelova vladajuće strukture koje najviše ugrožavaju PES, kao stožera 44. Vlade – rekao je Marić.

On je stava da će kvalitet odluka, odnosno njihovo sprovođenje, i dalje trpjeti zbog nedostatka potrebnog nivoa jedinstva oko nekoliko osnovnih pravaca Vlade, a primarno oko dinamike poteza i reformi neophodnih za EU integracije.

– I pored svega, mislim da će koalicija na državnom nivou opstati do redovnih izbora, a nakon tih izbora vjerovatno ćemo gledati pregovore manje-više svih sa svima – smatra Marić.

Da je aktuelna vladajuća većina, bez obzira na sve međusobne trzavice, i te kako stabilna saglasan je i pravnik i analitičar Dalibor Vuksanović, koji je za naše novine ocijenio da je aktuelna vlast stabilna samo iz jednog razloga: postoji samo teoretska šansa da se pojedinci u narednom periodu nađu u foteljama i na mjestima donošenja odluka.

– To je jedini razlog koji ih drži na okupu. Brojčano nikad veća podrška kojom je izglasana rekonstrukcija Vlade služi samo kao dobar paravan za peregovaranje i ucjenjivanje prilikom donošenja nekih odluka. Kako se pokrene neko krupno pitanje, tako krene "punjenje po dubini i širini" i novo kadriranje u javnoj administraciji. Zavisno od toga čiji su glasovi neophodni – kazao je Vuksanović.

Kako je dodao, većini poslanika, kako iz vlasti, tako i iz opozicije, glavni cilj d‌jelovanja i aktivnosti usmjeren je na ulazak Crne Gore u EU, ali glasna manjina usporava taj rad.

– Mora se napraviti dogovor svih aktera na političkoj sceni, pokrenuti razgovori kako bi se prevazišle sitne razlike koje imaju i pokrenuti proces popunjavanja pozicija neophodnih za završetak procesa pridruživanja EU. Neophodno je da se napravi dogovor kako bi se Ustavni sud popunio sa troje nedostajućih sudija, da se izabere ombudsman, uz popunjavanje svih ostalih pozicija za koje je neophoda dvotrećinska ili tropetinska podrška u Skupštini Crne Gore – rekao je Vuksanović.

On je siguran da bi tako pokazana ozbiljnost bila cijenjena od strane glasača, iz razloga što je podrška ulasku Crne Gore u EU na veoma visokom nivou, pa bi svaki vid saradnje i razgovora na tu temu bio podržan.

– Građanima je nakon 2020. godine dosta "tema svađalica", što pokazuje i izlaznost na izborima u posljednje vrijeme. Iako razumijem opravdan strah mještana Botuna, jer definitivno im nije bilo lako da se nose sa svim ekološkim problemima u prethodnih pet-šest decenija, mišljenja sam da je neophodna izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda jer je neophodno zaustaviti ekocid koje aktivno postrojenje pravi kako rijeci Morači, tako i Skadarskom jezeru, a samim tim i cijeloj Zeti, koja je naslonjena na ovaj sliv. Smatram da bi izgradnja postrojenja, po najsavremenijim standardima doprinijela poboljšanju uslova života, kako u Podgorici, tako i u Zeti, jer ovako više ne može – kazao je Vuksanović.

Za direktora Centra za monitoring (CEMI) i političkog analitičara Zlatka Vujovića prilično su iznenađujuće reakcije i ponašanje obje strane, kako insistiranje i istrajavanje PES-a na toj opciji, tako i radikalan odnos DNP-a, koji je doveo u pitanje opstanak vlasti u Podgorici.

– Dosadašnje iskustvo, kada govorimo o ovoj vladajućoj koaliciji, uči nas da koalicija ipak nije ugrožena. Međutim, ovdje je u igri više stvari. Jasno je da Vlada Crne Gore i PES ne mogu dozvoliti prestanak i ugrožavanje evropskih integracija i pregovora sa Evropskom unijom, sa jedne strane, a sa druge strane veliki gubitak novca, koji je jasna politička, ali možemo pričati i krivično-materijalna odgovornost onih koji su na čelu glavnog grada da tako nešto naprave, toliku štetu. I onda, naravno, to utiče da je njihov stav znatno snažniji i oštriji nego što su očekivali u DNP-u i dijelu SNP-a – kazao je Vujović za naš list.

Prema njegovim navodima, kako se budemo više približavali članstvu u EU, stepen radikalizacije iz dijela partija biće sve veći i veći.

– Ja očekujem da će se otvarati i neka nova žarišta, ne samo Botun, nego i još neka nova pitanja koja bi trebalo da isprovociraju EU da odustane od pregovora. Ako ne uspije osnovni scenario, a to je da se isprovocira Hrvatska da zaustavi pregovore. Kada govorimo o Hrvatskoj, tu smo vidjeli napore da se hrvatsko rukovodstvo isprovocira da obustavi pregovore. A sada vidimo jedan drugi scenario, koji nije možda toliko vidljiv, a to je da se otvaranjem još radikalnijih pitanja provocira hrvatska javnost, znači birači u Hrvatskoj, da bi se radikalizovanjem hrvatske javnosti usljed nekih poteza iz vladajućih ili njima bliskih krugova izvršio pritisak preko hrvatske javnosti na hrvatsko rukovodstvo – tvrdi Vujović.