Kao što je u poslednjem slučaju, povodom predloženih izmjena pomenutog zakona, izostala javna rasprava, tako je bilo i u slučaju brojnih drugih zakonskih rješenja i odluka Vlade. I nedavno potpisivanje sporazuma se UAE, koje je izazvalo oštre reakcije u javnosti, Vlada je izvela u okvirima jednog takvog pristupa – bez javne rasprave i glasanjem ministara na telefonskoj sjednici. Veliki broj visokih državnih funkcionera, poput aktuelnog direktora ANB-a, imenovan je na taj način, glasanjem na votsap grupi u kasnim večernjim satima, pri čemu brojni članovi Vlade prethodno nijesu bili informisani da će se to uopšte desiti. To što procenat sjednica Vlade koje se održavaju telefonskim putem iznosi čak 58 odsto za prvih 15 mjeseci njenog funkcionisanja, prema statistici CGO, posebno je problematizovano kao netransparentno. Predlog izmjena i dopuna Zakona o tržištu kapitala mnogi akteri iz svijeta politike, medija i civilnog sektora vide upravo kao ozakonjivanje netransparentnosti.
Predloženim izmjenama tog zakona predviđaju se kazne u slučaju kršenja odredaba koje se odnose na zabrane. Kazne za medije i odgovorna lica u medijima iznosile bi od 5.000 do 40.000 eura, a za fizička lica od 1.000 do 5.000 eura.
I direktor Društva za istraživanje politike i političke teorije Predrag Kalezić izmjene i dopune Zakona o tržištu kapitala vidi kao demonstraciju kontinuiteta netransparentnog djelovanja vlade Milojka Spajića.
– Da nije isuviše ozbiljno, građani Crne Gore bi u najnovijim planovima aktuelne vlade mogli naći prostora za svjedočenje nadolazećim komičnim zapletima i razbibrizi – prokomentarisao je Kalezić za "Dan" predložene izmjene Zakona o tržištu kapitala.
Prema njegovim riječima, u odnosu na najtransparentniju vladu do sada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, vlada koju predvodi Milojko Spajić bezrezervno je netransparentna, u čemu je nadmašila čak i rigidne vlade DPS-a i njihovih partnera.
– Najnovija ideja da se od građana sakriju informacije u vezi sa emisijom državnih hartija od vrijednosti, kojima se svi zajedno zadužujemo, predstavlja ruganje u lice svima onima koji su nakon 30. avgusta sanjali promjenu koncepta i načina raspolaganja zajedničkim dobrom generacija – rekao je Kalezić.
Kako je dodao, da je crnogorskim građanima pred parlamentarne izbore neko rekao da će jedna od glavnih premisa u određivanju karaktera djelanja ove vlade biti decidirano zatiranje transparentnosti rada u svakom pogledu, oni bi sigurno reagovali drugačije.
– Rigidnost sa kojom se dobronamjerna javnost pokušava zastrašiti da bi mogla biti kažnjena jer se usudila da se interesuje za trošenjem novca iz našeg zajedničkog buđelara, govori o tome da je ovu slučajnu skupinu – za dobro Crne Gore – potrebno što prije udaljiti sa mjesta raspolaganja našom zajedničkom sjutrašnjicom – poručio je Kalezić.
Politikolog i književnik Aleksandar Ćuković kazao je za naš list da se savremena politikološka misao suštinski fokusira na koncept transparentnosti i provjerljivosti, odnosno kontrole sistema, što je u tijesnoj vezi sa etikom.
– Osnovna obaveza svakog demokratskog sistema jeste permanentan rad na mehanizmima koji omogućavaju veću transparentnost, a samim tim i bolji uvid u postupak donošenja odluka za koji su, po prirodi stvari, građani zainteresovani – rekao je Ćuković.
On je dodao da je riječ je o nizu mehanizama koji nikada nijesu dovoljno dobri da bi rad na njima bio okončan i posao proglašen završenim jednom zasvagda.
– Prostor za njihovo usavršavanje promjenama koje diktira politička realnost uvijek je otvoren i u neku ruku nov i nedovoljno istražen, što je dodatni izazov i podstrek u svakom demokratskom društvu. Stoga je važno da kao država koja stremi Evropskoj uniji i društvo koje baštini evropske vrijednosti uvijek imamo izraženu visoku svijest o transparentnosti. Posebno je to važno u kontekstu vrijednosno-političkog efekta koji manjak transparentnosti može proizvesti – istakao je Ćuković.
