Sve parlamentarne partije zalažu se za ulazak Crne Gore u EU. Mnogi na javnoj sceni, a naročito akteri koji dolaze iz NVO i akademskog miljea, to zalaganje vide kao vrstu političkog taktiziranja koje partijama donosi političke poene u vidu naklonosti evropskih partnera, ali i građana, koji su većinski za ulazak naše zemlje u Evropsku uniju. U tom smislu, neophodno je pomenuti da je naša zemlja nikada bliži EU, o čemu svjedoče i zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja krajem prošle godine, ali i najave iz Brisela i od strane zvanične Podgorice da će preostala poglavlja biti zatvorena do kraja ove godine.
Ako se propusti i ova velika šansa, zapravo najveća do sada, i to ne zahvaljujući akterima u Crnoj Gori, nego zbog geopolitičke situacije koja je oživjela politiku proširenja, to bi sigurno vodilo sasvim drugačijoj klimi u društvu, ali i pozicioniranju partija, smatra Nikola Mirković, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
Izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović ističe da je ovo godina u kojoj pravo na grešku nemaju ni partije, niti Vlada. Kako je naglasila, kome nije jasno da u ključnoj godini za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i ispunjavanju evropskih zahtjeva nema mjesta političkim taktiziranjima zarad kratkoročnih političkih dobiti, taj ne misli dobro ovim građanima i ukupno crnogorskom društvu.
– I to će građani, naročito mlađe generacije, brzo prozrijeti, i ti političari koji budu taktizirali na EU integracijama sigurno će platiti ceh, ako ne na prvim narednim izborima, onda izvjesno na nekim budućim. Mlađe generacije, tj. oni koji su budućnost ove zemlje, teško da bi oprostile bilo kojoj partijskoj strukturi ukoliko se prokocka šansa da u narednih par godina postanemo dio EU – kazala je Mrdović za "Dan".
Po njenom mišljenju, bez članstva u EU ova zemlja će ostati u balkanskim uravnilovkama i samo dublje tonuti rastrzana između vječitih identitetskih, polarizijućih, unazađujućih, politički sluđujućih i ispraznih priča, od kojih najšire građanstvo nema nikakve koristi.
– Ova vlada je svoju četvorogodišnju agendu vezala za evropske integracije, tako da je zatvaranje pregovaračkih poglavlja u ovoj godini u velikoj mjeri njeno "biti ili ne biti", a to znači za većinu partija koje je čine, a posebno za PES. Međutim, i opozicione partije su vrlo svjesne da evropske integracije donose poene kod građana i shodno tome i one potenciraju ovo pitanje – rekla je Mrdović.
Konstatujući da PES formalno ima glavnu ulogu kada je proces pregovaranja sa EU u pitanju, Mirković je podsjetio da je, pored brzih ekonomskih promjena, glavno predizborno obećanje te partije bilo članstvo u EU u što kraćem roku.
– Međutim, veliko je pitanje koliko se rukovodstvo PES-a istinski zalaže za evropeizaciju našeg društva, a koliko učestvuju u simuliranju reformi. Utisak je da su agilniji u ovom drugom, kao i da građani i građanke to prepoznaju, jer biračko tijelo PES-a ne raste. Naprotiv, ova partija po mnogim istraživanjima javnog mnjenja bilježi stagnaciju ili pad podrške. Na drugoj strani, mnogo više koristi od sveg ovog izvlači predsjednik Skupštine Andrija Mandić, kao nesumnjivo najiskusniji i najspretniji političar u ovom sazivu Skupštine, ali i u širem spektru. On, na jednoj ravni, glumi evropejca, a na drugoj strani je aktivni akter revizionističih procesa sa kojima se suočavamo i koji slabe građansko tkivo društva. Kroz poziciju predsjednika Skupštine, ali i ne mali broj pozicija u Vladi kroz različite resore i nivoe, kao i u javnim preduzećima, jača svoju partiju, na šta ukazuju i istraživanja javnog mnjenja – kazao je Mirković za naš list.
Među konstituentima vlasti, po njegovom mišljenju, postoji razlika u podršci članstvu u EU, kao i u zalaganju i prihvatanju evropskih vrijednosti, što je i logično uzimajući u obzir heterogenost vladajuće strukture.
– PES i Demokrate se formalno deklarišu za evropski put i članstvo Crne Gore u EU, što dobrim dijelom prati i njihovo biračko tijelo. Međutim, učinak koji dnevno vide građani i građanke pokazuje da se evropske prakse teško primaju, a da nastavljaju da žive, na primjer, nepotizam, klijentelizam i partijsko zapošljavanje, što je sasvim suprotno onom što bi trebalo da bude profesionalna, depolitizovana i racionalizovana javna uprava. Takođe, radi se o slabim partijama u smislu držanja jasne reformske pozicije, jer njima suštinski tempo diktiraju NSD i Andrija Mandić. Podrška članstvu EU od birača NSD-a i DNP-a je znatno manja, što je na liniji onog što njihovi lideri suštinski rade i što su godinama radili. To se ne mijenja preko noći, a posebno ne sporadičnim proevropskim govorima njihovih lidera – naveo je Mirković.
Kako je dodao, u opoziciji postoji čvrst proevropski konsenzus, odnosno DPS, Evropski savez, HGI i URA postavljaju se vrlo konstruktivno u dijelu evropskih integracija, nerijetko i na sopstvenu štetu.
