Dom kulture u Tivtu prije desetak dana ustupnjen je Hrvatskoj, ali ostaje da se riješi pitanje odštete logorašima u Morinju, imena bazena u Kotoru, te pitanje u čijem je vlasništvu školski brod "Jadran"... Nakon potpisivanja ugovora o poklonu, otvorilo se i pitanje da li će Crna Gora, zbog cilja da uđe u EU i pozicije koju Hrvatska ima na tom putu, biti primorana da ispuni sve zahtjeve iz Zagreba.
Lider Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović uvjeren je da mjesta za ucjene nema, te da će Hrvatska biti podrška Crnoj Gori u integracijama.
Bilateralne konsultacije između Crne Gore i Hrvatske sa ciljem rješavanja spornih pitanja između dviju država počele su početkom ove godine, do sada je riješeno jedno sporno pitanje, a kada će se održati naredna tura pregovora i o čemu bi se kokretno dogovarali, još uvijek nije poznato. Prije desetak dana Crna Gora je susjednoj državi ustupila Dom kulture "Josip Marković" u Donjoj Lastvi. Time je napravljen korak naprijed u rješavanju nesuglasica i deblokadi za poglavlje 31, ali i otvoren prostor za strah da bi Hrvatska mogla da iskoristi poziciju i u svoju korist okonča pregovore i oko ostalih spornih pitanja. Nakon dogovora oko Doma kulture u Tivtu, reagovao je poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin tvrdeći da je time Crna Gora izgubila suverenitet nad dijelom svoje teritorije. Reagovali su i iz Udruženja Miholjski zbor, gdje tvrde da Ministarstvo vanjskih poslova povlači "nedopustive i kapitulantske poteze" u odnosima sa Hrvatskom, kao i da Crna Gora u kontinuitetu trpi političke i diplomatske ucjene iz Zagreba, koje, kažu, ugrožavaju "ne samo evropski put zemlje već i njen teritorijalni integritet i suverenitet".
– Hrvatska već godinama vodi politiku ucjena koja uključuje nepoštovanje Crne Gore kao suverene države, uz neskrivene pretenzije prema njenim teritorijama, kulturnoj i vojnoj svojini – poručili su iz tog udruženja.
Tvrdnje o mogućim ucjenama, ističe Vukasnović, "proizvod su frustracije i nezadovoljstva koje u realnosti nemaju utemeljenje".
– Hrvatska je ostvarila sve svoje vanjsko-političke ciljeve, članica je EU, NATO-a, Eurozone, Šengen zone i kao takva pripada skupini od 16 zemalja u svijetu. Nije joj u interesu, niti se ikada ponašala tako, da ucjenjuje Crnu Goru. Crna Gora je uvijek imala benefite iz te relacije. Određenim pogrešnim odlukama i politikom koja je od prijatelja željela napraviti ono što on nije, došli smo u ovakav položaj, ali Hrvatska to neće koristi da ucjenjuje Crnu Goru. Do sada je uvijek bila partner i pomagala u porcesu evropskih integracija – kazao je Vuksanović za "Dan".
Pitanje Doma kulture, ipak, samo je jedna od stavki koja opterećuje odnos dviju država. Najveći kamen spoticanja u pregovorima do sada bila je ratna odšteta koju Hrvatska traži za 300 svojih vojnika koji su za vrijeme rata devedesetih godina bili zaočeni u logoru Morinj. Radne grupe ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske već su razgovarale na tu temu, ali još uvijek nema zvaničnih informacija o tome šta bi mogao da bude konačan odgovor. Prema nezvaničnim informacijama, odšteta će iznositi oko 12,5 miliona eura.
Osim toga, Zagreb od Podgorice očekuje da se promijeni ime gradskog bazena u Kotoru, koji nosi ime po nekadašnjem jugoslovenskom vaterpolisti Zoranu Džimiju Gopčeviću, za kojeg tvrde da je bio jedan od čuvara u Morinju. Na čekanju je još i dogovor oko vlasništva nad školskim brodom "Jadran". Kako je nedavno rekao ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, "brod će imati sudbinu kao i ostala pitanja koja pokazuju da su Crna Gora i Hrvatska prijateljske zemlje".
