Skupština Crne Gore / -FOTO: SKUPŠTINA CG

Sistem se urušava, država liči na pijacu

Sagovornici Dana” ocjenjuju da se još uvijek ne zna hoće li uspjeti da se formira nova vlada unutar postojećeg saziva Skupštine ili treba ići na prijevremene izbore, ali je jasno da obećane reforme nisu ispunjene

Crna Gora se nalazi u ozbiljnoj političkoj i institucionalnoj krizi, čiji se kraj ne nazire. Dok predsjednik Milo Đukanović ostaje pri stavu da se samo vanrednim parlamentarnim izborima može doći do kompetentne Vlade, nova-stara većina podnijela je inicijativu za njegovo razrješenje. Problematično je to što Ustavni sud nema kvorum, pa ne može ocijeniti je li predsjednik države povrijedio Ustav, kao i to što nije jasno koji je postupak ukoliko poslanici održe obećanje i ne skrate mandat Skupštini, te ako ne dođe do novih izbora.

”Traže izbore moleći se da do izbora ne dođe, ocijenio je Begović

Sistem se urušava već godinama, a država sve više liči na pijacu, na kojoj se trguje funkcijama i foteljama, saglasni su sagovornici "Dana". Ocjenjuju da se još uvijek ne zna hoće li se uspjeti da se formira nova vlada unutar postojećeg saziva Skupštine ili treba ići na prijevremene izbore, ali je jasno da obećane reforme nisu sprovedene.
Politički analitičar i sociolog Andrija Đukanović ocijenio je u izjavi za "Dan" da je raspad pravnog sistema direktna posledica neodgovorne političke elite.

– U borbi za sopstvene interese zaboravilo se na institucije. Izbor sudija, Sudskog savjeta, pa i izborna reforma, sve je podređeno interesima partija. Vidjeli smo kako su tekli pregovori o formiranju Vlade većine iz avgusta 2020. To je bilo obično ucjenjivanje bez ikakve svijesti o javnom interesu. Tako je i kad se biraju sudije i članovi Sudskog savjeta. Sve se uslovljava određenim političkim zahtjevima i interesima. Zato sad imamo osakaćeni pravni sistem, što nas vodi u veliku neizvjesnost – istakao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, političarima je ostavljeno da tumače Ustav, a to nije dobro.

– Nema najviše sudske instance da reguliše pitanja oko kojih se dižu tenzije ovih dana. Dakle, od bjesomučne trke za partijskim interesima zaboravilo se na institucije i sistem. Država trenutno liči na pijacu. Sa različitih strana stižu potpuno suprotne ocjene trenutnog stanja i viđenja kako da se iz njega izađe. Dijametralno suprotna tumačenja Ustava i zakona unose konfuziju, a sve je uzrokovano politikom, a ne pravom. Živimo u stanju permanentne krize, koja onemogućava normalno funkcionisanje. Nezrela politička elita je krivac za sve što nam se dešava. Kako će se sve riješiti teško je pretpostaviti, jedino je izvjesno da klizamo, odnosno letimo u novu krizu – zaključio je Đukanović.

DF: Đukanović ugrozio ustavni poredak

Skupština Crne Gore ima većinu za smjenu crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića i to treba da uradi, saopšteno je juče iz Demokratskog fronta (DF).

Iz DF-a ističu da je aktuelna situacija oko rušenja ustavnog poretka od strane predsjednika Đukanovića veoma jednostavna.

– U situaciji kada je predsjednik države ne samo prekršio Ustav, već i ugrozio ustavni poredak, odnosno kada nasiljem ruši i Skupštinu i Vladu, neophodno je da upravo ovi organi zaštite Crnu Goru zakonskim i ustavnim mehanizmima. Njoj je Ustav dao to pravo i sve izmišljene proceduralne prepreke da ne može u stvari su njegova zaštita. Čitava Crna Gora vidi da on neće da prihvati zahtjev parlamentarne većine i predloži njihovog mandatara, a dužan je to da učini, već želi da nasilno raspusti Skupštinu, iako nema pravo na to – saopštili su iz DF-a.

U tim uslovima, kako su dodali, nasilje predsjednika Crne Gore treba da zaustavi Skupština njegovom smjenom i raspisivanjem predsjedničkih izbora.

– Vlada u tehničkom mandatu ima puni kapacitet da do izbora nove sprovede sve odluke Skupštine. U zaštiti države izbor je lak. Nema nijedne sumnje, nijednog argumenta koji demantuje da je predsjednik Crne Gore drastično prekršio Ustav. Zgazio ga je pred očima cijele Crne Gore i rekao u sebi: za mene Ustav ne važi, jer ja sam Ustav. To može da vidi i učenik osnovne škole. Za to ne treba Ustavni sud da bi se utvrdilo, dovoljno je samo zastupati istinu i biti čistog obraza. Zašto je predsjednik prekršio Ustav? Zato što nije radio ono što Ustav traži, nego ono što on želi – istakli su iz DF-a.

Nije, kako su naglasili, slučajno u Ustavu zapisano da predsjednik u postupku predlaganja mandatara razgovara sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini.

Šef kluba poslanika DPS-a Danijel Živković odgovorio je da sudski postupak protiv lidera DF-a za pokušaj jednog državnog udara još nije završen, a oni najavljuju novi i prijete praznom puškom.
– Uvjereni smo da, nakon višedecenijskog političkog iskustva, i lideri Demokratskog fronta dobro znaju ko ih je, zašto i kako opstruirao u procesu predlaganja 44. Vlade Crne Gore. To je svima u Crnoj Gori bjelodano, pa vjerujemo i njima, iako o tome, po komandi iz Beograda, moraju da ćute – naveo je Živković.

On je dodao da je DF sam na sebe preuzeo ulogu zastupnika stranaka nove većine koje su 2. septembra potpisale sporazum o formiranju nove vlade.

Međunarodni konsultant za javne politike Marko Begović kazao je za "Dan" da elite koje imaju politički monopol u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti nisu spremne da preuzmu odgovornost.

– Oni time dovode Crnu Goru u neizvjesnost pred ozbiljnom socioekonomskom krizom. Njih ne dotiče ta kriza jer su njima mjesečna primanja nekoliko puta veća od prosječne plate. Oni nisu ugroženi i može im se, zato je vrlo važno da izbori budu što prije. Oni koji sada žele izbore uradili su sve da do izbora ne dođe, mijenjali su zakon o teritorijalnoj organizaciji, za koji su znali da će Ustavni sud ocijeniti da je neustavan. Traže izbore, moleći se da do izbora ne dođe – ocijenio je Begović.

Prema mišljenju našeg sagovornika, vlada Dritana Abazovića je uspostavljena da bi se ubrzao put ka Evropskoj uniji (EU), što se nije desilo.

– Put se čak i usporio. Umjesto da se fokus usmjeri na ispunjavanje mjerila, odnosno zatvaranje poglavlja, kao i na kandidovanje skupštini ključnih propisa, poput zakona o porijeklu imovine, ta vlada se bavila pitanjima koja dijele crnogorsko društvo. Problem je nastavljen u 43. vladi i problem se reflektovao u zakonodavnom domu, a zbog toga i nemamo reformu – rekao je Begović.

Portparol Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević rekao je za "Dan" da se Crna Gora u poslednje dvije godine nalazi u političkoj krizi, odnosno u sveprisutnoj krizi.

– Krivca ne treba tražiti u predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, već u onim partijama koje nazivamo parlamentarnom većinom, a koje nisu stavile potpise na kandidaturu Miodraga Lekića za predsjednika nove vlade, to jeste za mandatara. Suprotno dobroj praksi, oni su odbili da dođu na konsultacije kod Đukanovića, tako da je predsjednik morao da se informiše iz medija šta se dešava, a informacije iz medija su bile veoma fluidne, zato što smo u tri sata razmaka imali više različitih informacija: da je potpis Lekiću zamka od strana Abazovića, pa je URA navela da podržavaju Lekića. GP URA je tražila 11 resora, a kada su ih dobili, tražili su i vanjske poslove. Sve je to djelovalo haotično, a nikome, pa ni predsjedniku Đukanoviću, nije ulivalo sigurnost da postoji većina, pa je predsjednik uradio ono što je smatrao da je najbolje da uradi – naveo je Zirojević.

Krivokapić: Održati izbore

Crna Gora iz aktuelne političke krize može da izađe održavanjem izbora i demokratskom odlukom građana, koji će, vjerujem, izabrati najbolje rješenje, kao i 2006. godine, rekao je u intervjuu za "Glas Amerike" ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić.

On tvrdi da eskalira rusko miješanje u Crnoj Gori, koja bi, kako ocjenjuje, potencijalno mogla da bude vruća tačka na Balkanu.

Govoreći o posljedicama ekslacije rata u Ukrajini po region i Crnu Goru, Krivokapić je rekao da se on već osjećaju u regionu.

– Posljedice se već osjećaju u regionu, možda i prije nego što se desilo ovo sa Ukrajinom počele su se dešavati u Crnoj Gori. Te aktivnosti koje su sada prešle u divlju agresiju u Ukrajini kroz razne vidove hibridnog rata bile su prisutne u Crnoj Gori i ranije, a sada eskaliraju. Naravno, sa vladom u kojoj postoji puno sumnje u naklonost jednoj ili drugoj državi, sa mnogim elementima raspoređivanja u strateškoj infrastrukturi kadrova koji iskazuju direktnu lojalnost drugoj državi. U Crnoj Gori to vide naši evroatlantski prijatelji vrlo jasno. Sada i ta eskalacija koja se dešava u Ukrajini ima i direktan uticaj, tim kanalima, i prema Crnoj Gori – naveo je Krivokapić.

Upitan koliko je Crna Gora trenutno podložna još većem ruskom miješanju, imajući u vidu aktuelnu političku krizu, on je odgovorio da je u svim kontaktima osjetio da su naši saveznici to shvatili.

Zirojević smatra da inicijativa za smjenu predsjednika Đukanovića nema apsolutno nikakvu težinu, imajući u vidu da je Ustav jasan, da mišljenje daje Ustavni sud, a Ustavni sud je nefunkcionalan.

– Po mom sudu, jedini izlaz iz ove situacije je skraćenje mandata Skupštini i raspisivanje izbora, nakon čega će se, nadam se, formirati nova većina, koja bi imala puni mandat – rekao je Zirojević.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović obavijestila je juče Đukanovića da njegov raniji zahtjev za sazivanje vanredne sjednice Skupštine, na kojoj bi se razmatrao predlog za skraćenje mandata Skupštini Crne Gore 27. saziva, nije uredan i da ne ispunjava uslove propisane Ustavom i Poslovnikom Skupštine Crne Gore.

S tim u vezi, Đurović je ukazala na koji način je potrebno pomenute akte upodobiti sa skupštinskim procedurama.

Prethodno je Kolegijum predsjednice Skupštine odlučio da ona vrati Đukanoviću predlog jer nije u skladu sa poslovnikom i Ustavom. Đukanović nakon toga može tražiti isti termin za održavanje sjednice na kojoj bi se raspravljalo o skraćenju mandata Skupštini.

On je ranije tražio da sjednica bude održana 30. septembra.