Radne grupe koje je formirao Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, a čiji zadatak je da pripreme nacrte zakona, nisu se sastajale još od početka novembra. Kada će nastaviti da se radi, da li je i šta do sada urađeno, koordinatori radih grupa ne odgovaraju, a, prema riječima Ljiljane Jokić Kapa, koja je predstavnik GP URA u jednoj od njih, ističe da to što gotovo tri mjeseca nije urađeno ništa, jasno pokazuje kakav je tempo rada. U konačnom, ističe, sve zavisi od volje većine.
Sređivanje biračkog spiska i pitanje otovorenih izbornih lista, samo su neki od zahtjevnih zadataka koji bi trebalo da budu riješeni u narednih nekoliko mjeseci. Najkasnije do juna novo izborno zakonodavstvo bi moralo da bude spremno, međutim, tempo rada ponovo otvara pitanje da li će biti vremena da reforma zaista bude sveobuhvatna. Radne grupe koje su zadužene za pripremu nacrta zakona formirane su u oktobru, a odgovore koliko posla i šta konkretno je do sada urađeno nismo uspjeli da dobijemo od njihovih kordinatora – Vasilija Čarapića iz Pokreta Evropa sad, Nikole Rakočevića iz DPS-a, te Duška Stijepovića iz Demokorata.
Da li će se i kada nastaviti rad Odbora i radnih grupa, u Socijaldemokratskoj partiji nemaju informaciju.
– SD se kao i uvijek do sada vrlo odgovorno podnio u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Odredili smo predstavnike za sve radne grupe koje su formirane, međutim, već duži vremenski period nemamo nikakve informacije vezano za rad, ni Odbora, ni radnih grupa. Dakle, u ovom trenutku apsolutna je nepoznanica da li će se i kada rad nastaviti – kazao je poslanik Nikola Zirojević za "Dan".
Da se Radna grupa za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika prvi i posljednji put sastala 7. novembra, kazala nam je članica te grupe Jokić Kapa.
– To nam jasno govori da je tempo rada jako spor, kazala je Jokić Kapa za "Dan".
Jedno od pitanja koje je u fokusu javnosti, a koje je dio izborne reforme, jeste mogućnost uvođenja otvorenih izbornih lista. Kako poručuje naša sagovornica, ono se neće riješiti ukoliko ne bude volje vlasti.
– U GP URA imamo jasan stav od osnivanja partije a to je: otvorene liste kao mehanizam za ostvarenje većeg stepena neposredne demokratije i odgovornosti svakog poslanika. Rješavanje ovog pitanja ponudićemo u proljećnom sazivu Skipštine, a i kroz Odbor za sveobuhvatnu reformu. Smatramo da nam treba model u kojem bi birač prvo zaokružio na listiću izbornu listu, a onda i do pet kandidata sa te liste. Time bi u parlament ulazili oni kandidati koji osvoje najveći broj preferencijalnih, odnosno direktnih glasova od građana. Ukoliko ne bude postojala volja većine da imamo otvorene liste 2027, to bi bio znak nezrelosti ovog društva i većine koja ima moć da donese ovakvu odluku – navodi Jokić Kapa.
Ističe da će se zalagati da se propiše zaštitna norma od najmanje 40 odsto žena na izbornim listama i da se propišu norme koje bi omogućile određeni broj individualnih kandidatura.
– Bez tih normi i individualnih kandidatura, ovaj sistem ne bi ostvario svoju punu svrhu, jer bi se takmičenje između partija dobrim dijelom samo prebacilo na unutarpartijsko takmičenje – navodi sagovornica.
Da Skupština nema luksuz da čeka više ni dana da nastavi da radi na izbornoj reformi, prije nekoliko dana upozorio je i izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica.
– Ukoliko političari nastave sa stalnim prolongiranjem ozbiljnog i posvećenog rada i nastave da troše dragocjeno vrijeme za sprovođenje ove reforme, brzo ćemo doći do tačke bez povratka. Izborni standard je da se izborno zakonodavstvo ne mijenja godinu prije izbora, budući da su opšti lokalni izbori prethodnim izmjenama tempirani za 13.6.2027, a u tom periodu je i očekivani termin redovnih parlamentarnih izbora, reforma mora biti završena u junu ove godine. Ovo znači da bi tekstovi izmjena zakona morali biti kompletirani najkasnije do 15.4.2026, kako bi se ispravila velika greška koja je učinjena u toku julskog kruga izborne reforme, kada nijesmo imali kvalitetnu javnu raspravu, niti dobili mišljenja od relevantnih međunarodnih institucija – poručio je Koprivica.
