Kako navode, EU je kroz ovaj instrument opredijelila ukupno šest milijardi eura za zemlje zapadnog Balkana, od čega bi Crnoj Gori trebalo da pripadne ukupno 383,5 miliona eura, i to 110 miliona bespovratnih sredstava, a ostatak kroz kredita sa vrlo povoljnim kamatama. Dio tih sredstava uplaćuje se direktno u budžet, dok se ostatak isplaćuje kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (ZIO) za konkretne razvojne projekte.
– Isplate su planirane dva puta godišnje, uz strogo praćenje realizacije Reformske agende Crne Gore 2024–2027, koja obuhvata oko 130 kvalitativnih i kvantitativnih mjera. Nakon njenog usvajanja u septembru 2024. i dobijanja odobrenja Evropske komisije, Crna Gora je primila avans od 26,8 miliona eura, dok se preostala sredstva isplaćuju etapno, po osnovu ispunjenih reformskih koraka – podsjećaju iz CGO.
Svaki ispunjeni reformski korak donosi pravo na određeni iznos finansijske podrške, često u visini i od nekoliko miliona eura. Budući da je dio ukupne podrške već obezbijeđen kroz avansna sredstva, iz svake naknadne isplate odbija se odgovarajući iznos, kako bi se spriječilo dvostruko evidentiranje istih sredstava.
– Međutim, Crna Gora ne izvršava obaveze predviđenom dinamikom, zbog čega gubi pravo na puni iznos sredstava planiranih za taj ciklus. U dosadašnje dvije tranše, ostvarila je pravo samo na djelimičan iznos podrške. Prva tranša odnosila se na mjere sprovedene u okviru prvog izvještajnog perioda, do 28. februara 2025. godine, koji je uključivao 14 planiranih koraka, od čega je, po ocjeni Evropske komisije, Crna Gora ispunila samo sedam, iako je Vlada tvrdila da je u potpunosti ispunjeno 10. Preostalih sedam aktivnosti ostalo je da se ispuni u narednom periodu, sa rokom od 24 mjeseca. Zbog toga je Crna Gora, od planiranih 29 miliona eura, oslobodila samo 10,2 miliona eura (preciznije, vrijednost ispunjenih koraka iznosila je oko 11 miliona, od čega je oduzeto 0,83 miliona na račun prethodno isplaćenog avansa) – naveli su u saopštenju.
Kako dalje navode, uz postojeći zaostatak od 13 neispunjenih koraka, jer je do sada završeno samo 12 od 25 planiranih reformi, i obaveze za sprovođenje narednog, vrlo obimnog ciklusa od 32 reforme do kraja godine, Crna Gora se suočava sa ozbiljnim rizikom da ne ispuni ključne obaveze iz ovog instrumenta.
– Ukupno gledano, uključujući postojeći zaostatak i obaveze iz narednog izvještajnog perioda, do kraja godine, odnosno za svega nekoliko mjeseci, potrebno je realizovati čak 55 reformskih koraka. CGO naglašava da su inicijative poput Plana rasta za Zapadni Balkan od izuzetnog značaja za evropske integracije i ekonomski razvoj Crne Gore, te upozorava da odnos Vlade prema njima naglašava izostanak političke volje, strateške posvećenosti i institucionalne odgovornosti. Procenat od svega 38 odsto iskorišćenih sredstava jasno odražava stvarni prioritet aktuelne vlasti prema reformama – mnogo retorike, a premalo stvarnih rezultata – navode iz CGO.
