Njihov uticaj ogleda se ne samo kroz finansijsku pomoć i investicije u našoj zemlji, već i kroz povezanost sa političkim tokovima. Nedavno održani Dani dijaspore u Crnoj Gori još jednom su pokazali koliko je snažna veza naših iseljenika sa maticom, ali i podsjetili na pitanja na koji način ta energija i resursi mogu biti usmjereni u pravcu razvoja, te u kojoj mjeri iseljenici svojim aktivnostima oblikuju javni i politički život u zemlji. U tom kontekstu, sve aktuelnije postaje i pitanje njihovog učešća na izborima, odnosno da li bi ono trebalo da bude jasno definisano i riješeno u okviru nastavka započete izborne reforme.

– Kada razgovarate sa našim ljudima iz dijaspore, odmah ćete zapaziti njihovu privrženost i ljubav prema Crnoj Gori. I ne samo to, brojni uspješni ljudi u dijaspori najbolji su ambasadori Crne Gore. Najveći broj njih su državljani Crne Gore sa trenutnim boravkom u drugim zemljama zbog poslova – kazao je za naše novine Jasmin Ćorović, poslanik Bošnjačke stranke.

On ističe da Crna Gora na godišnjem nivou od dijaspore prihoduje više stotina miliona eura, te da su u pitanju razne donacije i investicije, ali i finansijska sredstva koja iseljenici šalju svojim porodicama u Crnoj Gori. Smatra da je potpuno legitimno da kao državljani Crne Gore imaju pravo da izraze svoje političke stavove i interesuju se za izborne i druge procese. Kako je podsjetio, to im garantuje i Ustav Crne Gore.

– Ukoliko postoje određene nedoumice, ne vidim ništa sporno da se u okviru izborne reforme preciziraju i ta pitanja, vodeći računa prije svega o interesima države, ali sa posebnim senzibilitetom prema dijaspori, koja, opet kažem, svojim odnosom prema domovini zaslužuje da uživa sva moguća prava i poštovanje države – rekao je Ćorović.

Ukazavši na činjenicu da ne postoje brojke koje bi nam omogućile da nedvosmisleno utvrdimo koliko naših građana ima stalni boravak u inostranstvu, a koliko se građana Crne Gore nalazi van države na privremenom boravku, poslanica Civisa Maja Vučelić kazala je za "Dan" da se radi o velikom potencijalu države Crne Gore, koji još uvijek nije dovoljno potenciran u javnom prostoru, niti sistematski tretiran.

– Ipak, poslednjih godina napravljeni su neki važni koraci, prije svega kroz formiranje posebnog ministarstva za dijasporu, od kojeg očekujemo iskorake u pravcu povezivanja Crnogoraca širom svijeta sa otadžbinom. U svjetlu svega naprijed rečenog, rekla bih i da je involviranost dijaspore u političke i uopšte društvene procese u Crnoj Gori limitirana – istakla je Vučelić.

Ona je dodala da je taj problem djelimično vezan za naslijeđenu nebrigu iz prethodnog perioda, a dijelom i za objektivno zahtjevno utvrđivanje činjeničnog stanja vezanog za okolnost da li neki pojedinac u inostranstvu boravi privremeno, ili, pak, tamo stalno živi.

– Zakonski okvir vezan za glasačka prava je jasan i mislim da ga treba dosljedno primjenjivati. Svaki pojedinac za koga se utvrdi da je upisan u birački spisak druge države treba da bude automatski izbrisan iz biračkog spiska Crne Gore – nema dilemu Vučelić.

Naša sagovornica smatra da će ubrzanje evropskog puta i skoro članstvo u evropskoj porodici država nesumnjivo otvoriti dodatne mogućnosti za povezivanje ljudi crnogorskih korijena sa maticom.

– Crna Gora ima veliku šansu da postane atraktivno mjesto za život, što bi neke od njih moglo motivisati da se vrate korijenima. U kontekstu obeshrabrujućih demografskih trendova tokom proteklih decenija, to bi za Crnu Goru bilo od izuzetnog značaja – zaključila je Vučelić.

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević podsjeća da dijaspora, shodno zakonima Crne Gore, nema pravo da glasa u crnogorskim ambasadama, tamo gd‌je postoje, kao što je to praksa u nekim susjednim i evropskim državama.

– U tom smislu, pripadnici crnogorske dijaspore mogu imati direktan uticaj na izborni proces isključivo ukoliko na dan izbora borave u Crnoj Gori i izađu na glasanje. Svakako, oni mogu, u skladu sa zakonom, finansijski pomoći određenu izbornu listu, ukoliko to žele – kazao je Zirojević za "Dan".

On smatra da je pitanje učešća dijaspore u izbornim procesima svakako nešto o čemu bi trebalo razgovarati u okviru izborne reforme i nada se da će tako i biti.