U uvodnom obraćanju, predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, poručio je da je obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta dan ljudske savjesti, sjećanja i moralne obaveze, naglašavajući da se Crna Gora okuplja u tišini i dostojanstvu kako bi odala počast milionima nevino stradalih u najmračnijem poglavlju istorije čovječanstva. Podsjetio je da je na današnji dan prije 81 godinu oslobođen koncentracioni logor Aušvic, simbol zločinačke ideologije koja je ljudski život svela na broj, a dostojanstvo pretvorila u pepeo.
Mandić je istakao da je ideologija nacizma i fašizma dovela do stradanja šest miliona Jevreja, kao i miliona pripadnika drugih naroda, među kojima su bili i Srbi i Romi, naglasivši da su ti narodi dijelili sudbinu progona i istrebljenja, ali i zajedničku borbu protiv zla. Osvrnuo se i na stradanja na prostoru nekadašnje Kraljevine Jugoslavije, posebno na logor Jasenovac, naglašavajući da je Skupština Crne Gore usvajanjem Rezolucije o osudi genocida u sistemima logora Jasenovac, Mauthauzen i Dahau pokazala da stoji na pravoj strani istorije i da ima obavezu da čuva istinu i kulturu sjećanja.
"Drago mi je da i dan danas demonstriramo i potvrđujemo da nismo nestali, da nas nisu uništili ida imamo mogućnost da u inat ideologijama mraka, zla i prošlosti, Crna Gora i Izrael, a svakako srpski i jevrejski narod, grade novu i svjetliju zajedničku budućnost. U ovom dobu novih sukoba, netrpeljivosti i konflikta, važno je da sačuvamo mir, stabilnost, ali iono najvažnije, čemu nas je učio Sveti Sava čiji pomen danas obilježavamo – ljudskost i saosjećanje za sve narode na svijetu, jer nas istorija opominje koliko lako ljudska priroda može biti odvedena u mračne dubine zla" – zaključio je predsjednik Mandić.
Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, i potpredsjednica svjetskog jevrejskog kongresa, Nina Ofner Bokan, podsjetila je da je Holokaust bio tragedija koja je milionima oduzela život, a djeci djetinjstvo. Istakla je da je među šest miliona ubijenih Jevreja bilo oko milion i po djece koja nikada nijesu dobila priliku da odrastu, sanjaju i grade budućnost, a njihovo djetinjstvo obilježili su strah, skrivanje, glad, geto, logori i marševi smrti, kao i gubitak porodice, doma, identiteta i osjećaja sigurnosti.
Govoreći o razmjerama zločina, Ofner Bokan je naglasila da Holokaust nije bio samo tragedija jednog naroda, već civilizacijski slom čitavog društva. Pored Jevreja, sistematskom progonu i istrebljenju bili su izloženi i Srbi, Romi, antifašisti, politički protivnici i pripadnici drugih etničkih i vjerskih zajednica. Ukazala je da Holokaust nije započeo gasnim komorama, već riječima, dehumanizacijom, ćutanjem institucija i društvenim prihvatanjem mržnje, upozorivši da antisemitizam uvijek predstavlja signal ozbiljnog udaljavanja od temeljnih humanih vrijednosti Evrope.
Na kraju obraćanja, predsjednica Jevrejske zajednice izrazila je zahvalnost predsjedniku Skupštine Crne Gore, Andriji Mandiću, na posebnom senzibilitetu i podršci koju je pokazao prema Jevrejskoj zajednici i jevrejskom narodu, ističući značaj jasne institucionalne poruke da Crna Gora ostaje uz svoje građane i prijatelje u očuvanju kulture sjećanja.
Obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta prisustvovali su poslanici Skupštine Crne Gore, predstavnici diplomatskog kora, kao i prijatelji Jevrejske zajednice.
U okviru programa, predsjednik Skupštine i predsjednica Jevrejske zajednice simbolično su upalili šest svijeća, u znak sjećanja na šest miliona Jevreja stradalih u Holokaustu, odajući počast žrtvama i podsjećajući na značaj očuvanja kulture sjećanja, nakon čega je upriličena monoopera "Ana Frank" u izvedbi dr. Antonije Mirat, soprana, uz klavirsku pratnju pijaniste Nemanje Nikolić.
