Romska zajednica godinama apeluje da se kroz izmjene izbornih zakona smanji cenzus kako bi dobila šansu da se bore za zastupljenost u parlamentu. Iako njihova inicijativa još čeka na razmatranje u Skupštini, u Romskom savjetu vjeruju da će do kraja godine biti uklonjena politička diskriminacija. Podršku za inicijativu imaju iz Delegacije Evropske unije i kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Ipak, konačnu riječ imaće političari.
Za nacionalne manjine postoje olkašice kada je riječ o izbornom cenzusu, pa partije koje zastupaju Bošnjake i Albance u raspodjeli mandata mogu učestvovati sa osvojenih najmanje 0,7 odsto glasova. Za Hrvate je prag duplo niži i za jedan mandat dovoljno je da osvoje 0,35 odsto glasova. Upravo to očekuju i Romi, kojih je, prema podacima Monstata, na poslednjem popisu bilo više nego Hrvata. Njihov zahtjev za izmjenu zakona kako bi im se omogućila zastupljenost u Skupštini Crne Gore već nekoliko godina je u parlamentu i čeka da se o tome izjasne političari. Da li će do kraja godine, do kada je predviđeno da se završi rad na sveobuhvatnoj izbornoj reformi, biti razmatrano i ovo pitanje nismo dobili odgovor od kopredsjedavajućih tog odbora, poslanika Vasilija Čarapića i Nikole Rakočevića. Romski savjet do sada nije dobio zvaničnu podršku nijedne partije, ali, uprkos tome, optimistični su da će se to pitanje riješiti u narednih nekoliko mjeseci.
– Siguran sam da su svi poslanici u Skupštini Crne Gore uglavnom upoznati s našom inicijativom – kako putem medija, tako i kroz sve napore koje smo do sada ulagali da ukažemo na diskriminaciju kojoj smo izloženi. Smatram da je krajnje vrijeme da se ova nepravda ukloni i da se naši zahtjevi ispune. Prošle su već skoro četiri godine otkako smo Skupštini Crne Gore prvi put poslali inicijativu za smanjenje cenzusa, ali do dana današnjeg nijesmo dobili odgovor – ni od Skupštine, ni od Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojem smo inicijativu dostavili prije više od dvije godine. Želimo da se naša inicijativa nađe u Skupštini, da poslanici raspravljaju o njoj i da vidimo ko nas podržava, a ko manipuliše. To bi nam mnogo značilo. Nadao sam se da će Odbor za izbornu reformu odmah razmotriti naš predlog, kao i da će manjinske partije koje čine vlast u Crnoj Gori pružiti podršku, ali do sada zvanično nijesmo dobili podršku nijedne partije – kazao je predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj za "Dan".
Podsjeća da je i Savjet Evrope prošle godine u svom izvještaju istakao da je potrebna podrška svih političkih aktera u Crnoj Gori kako bi se nepravda prema romskoj zajednici ispravila i kako bi Romi imali svog predstavnika u najvišoj zakonodavnoj instituciji.
– Vjerujem će političari uzeti u obzir, prije svega, našu inicijativu, ali i preporuke Evropske unije, kojoj kao društvo težimo. Pregovaračko poglavlje 23, koje još nije zatvoreno, podrazumijeva pravo svakog naroda na slobodu i jednakost. Nepravda i diskriminacija prema našoj zajednici, koje trpimo dugi niz godina, moraju se ispraviti u najkraćem roku, kako bi se pregovaračka poglavlja što prije zatvorila i kako bismo se spremili za ulazak u EU. To bi bilo značajno ne samo za romsku zajednicu, već za cijelo društvo. Pokazali bismo da u Crnoj Gori zaista ima mjesta za sve, bez obzira na naciju, vjeru ili boju kože. Vrednovali bismo kvalitet i integritet osobe koja predstavlja svoju zajednicu, a mlađe generacije bismo motivisali da nastave s obrazovanjem, jer upravo u obrazovanju leži rješenje mnogih problema sa kojima se suočavamo. Ostajem optimista da će do kraja godine inicijativa biti usvojena – u našu korist, ali i u korist cijele države na njenom putu ka EU. Nedavno su dvojica naših sunarodnika, aktivisti UNICEF-a, doživjeli da budu javno predstavljeni kao kriminalci koji kradu djecu, što je proisteklo iz one uvredljive izreke kojom većinska zajednica plaši djecu: "Ako ne budeš miran, doći će Cigani da te ukradu". Upravo bi naš predstavnik u parlamentu mogao da mijenja ovakve predrasude, i zakonski i društveno, i da doprinese da se romska zajednica doživi kao ravnopravan dio crnogorskog društva – naglašava Šaljaj.
Da je neophodno raditi na stvaranju uslova za zastupljenost Roma u parlamentarnom životu, te preduzeti posebne mjere za njihovo političko i društveno osnaživanje na državnom i lokalnom nivou, smatraju u institituciji Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
– Neprepoznavanjem posebnih uslova kroz izborno zakonodavstvo u vezi sa političkom participacijom Roma daje se doprinos kontinuiranoj marginalizaciji i isključenosti ove zajednice iz političkog i društvenog života u Crnoj Gori. S tim u vezi, Zaštitnik ostaje na stanovištu da je neophodno raditi na stvaranju uslova za zastupljenost Roma u parlamentarnom životu. Efektivna participacija pripadnika nacionalnih manjina u različitim sferama javnog života obezbjeđuje socijalnu koheziju i razvoj istinski demokratskog društva. Priznavanje prava političke participacije nacionalnim i etničkim manjinama jedan je od ključnih aspekata zaštite manjina u savremenim demokratijama, jer se njime obezbjeđuje integracija manjinskog stanovništva u građansko društvo – kazali su za "Dan" iz te institucije.
Kako ističu, nastaviće da podsjećaju na neophodnost stvaranja uslova za minimalnu zastupljenost Roma u zakonodavnoj grani vlasti.
– Politička podzastupljenost ove marginalizovane grupe ima za posljedicu njihovu nedovoljnu vidljivost i spriječenost da učestvuju u donošenju odluka u onim oblastima života i djelovanja koje ih se direktno tiču – ukazuju iz kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
