Države Zapadnog Balkana, pa i Crna Gora, 20 godina nakon samita u Solunu, zasluženo stoje u čekaonici Evropske unije (EU), jer nije demonstrirana uvjerljiva politička volje za reformama, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.

Ona je na konferenciji „Vrijeme da krenemo dalje- 20 godina od samita u Solunu“, koju organizuju CGO, fondacija Fridrih Ebert (FES) i Regionalna akademija za demokratski razvoje (ADD), rekla da je Crna Gora država koja je od nekadašnjeg istaknutog đaka, „istina u grupi onih osrednjih“, došla do ponavljača bez naznaka da će u skorijem periodu napraviti potreban suštinski napredak.

„Nijesam sigurna ni kakva je skorija perspektiva evropskih integracija Crne Gore, a imajući u vidu posljednje informacije koje se odnose na strukturu Vlade“, dodala je Uljarević.

Prema njenim riječima, takva Vlada, u kojoj je mnogo rezervi prema EU, dolazi onda kada Crna Gora broji šest godinu otkad nije zatvorila nijedno poglavlje.

„Na jednoj strani, imamo kontinuiranu i dominantnu većinu građanstva koja sanja evropski san i podržava put Crne Gore ka članstvu u EU - trenutno 77,4 odsto po našem posljednjem istraživanju. Istovremeno, EU, države članice, SAD i drugi zapadni partneri gube uticaj u Crnoj Gori, ali i u regionu“, kazala je Uljarević.

Kako je navela, indikativno je da su vlastima sve bliži oni koji ne insistiraju na progresivnim vrijednostima i funkcionalnoj vladavini prava.

Uljarević je kazala da zato nije iznenađenje, iako treba sve da zabrine, što se entuzijazam i optimizam u pregovaračkim strukturama u regionu, koje su kičma procesa, nalazi na minimumu.

Ona je rekla da Crna Gora ispraća drugu vladu u posljednje tri godine koja nije, kako je navela, za razliku od vlada prethodnog režina, ni simulirala posvećenost procesu evropskih integracija.

Uljarević je dodala da će se brzo pokazati u kojem pravcu ide nova Vlada, ali da dosadašnje naznake nijesu ohrabrujuće u onom što bi trebalo da bude kvalitativno drugačiji pristup.

Ona je kazala da u vrtlogu regionalnih nestabilnosti, političkih obrta u kojima se dogovori ne baziraju na vrijednostima, već na pukoj borbi za opstanak - tema evropskih integracija ostaje na marginama.

„Dakle, 20 godina nakon samita u Solunu zasluženo stojimo u istoj čekaonici, jer nije demonstrirana uvjerljiva politička volje za reformama, uz ono što je već hronična potkapacitiranost, manjak znanja i nerad, a višak prazne, ali opasne ambicije", kazala je Uljarević.

Kako je navela, danas geopolitičke okolnosti donose povoljan vjetar za region - postoji veća pažnja Unije, njenih institucija i zvaničnika za proces proširenja.

"Ta se prilika ne smije propustiti niti dopustiti da proces EU integracija bude proces iznevjerenih očekivanja“, poručila je Uljerević, podvlačeći i potrebu da EU blagovremenije i proaktivnije reaguje kroz pružanje podrške u dostizanju standarda kojima region stremi, ali i otklonu od onih koji udaljavaju društvo od progresivnih vrijednosti.

Uljarević je naglasila da je politička odgovornost okosnica procesa.

„Ta odgovornost treba da unese i spremnost da populizam zamijeni rad i kredibilni rezultati, a onda možemo govoriti i o jasnijoj EU perspektivu za države koje pristupaju EU i smanjenju postojećih frustracija zbog izostanka napretka“, rekla je Uljarević.

Prema njenim riječima, o tome koliko su EU integracije visoko na agendi Crne Gore, simbolički dosta govori i podatak da će skoro godina kako država ni formalno imenovala glavnog pregovarača sa EU.

Direktor Regionlne akademije za demokratski razvoj, Balša Božović, rekao je da 20 godina nakon Solunskog samita veći dio Zapadnog Balkana i dalje želi da vjeruje da je njegova budućnost u EU.

„Nove ratne okolnosti u Evropi, agresija Rusije na Ukrajinu, učinile su da EU i Zapadni Balkan treba da obnove međusobnu privrežnost i da nastave raditi zajednički, u novim okolnostima, na integraciji ovog dijela Evrope u Uniju“, naveo je Božović.

On je rekao da nas iskustvo Ukrajine na teži način uči da mir više nije garancija.

„Zapadni Balkan, kao meki trbuh Evrope, predstavlja slabu tačku evropskog jedinstva u spoljnoj i bezbjednosnoj politici“, kazao je Božović.

Zato je, kako je naveo, važno da problem zakočenih reformskih procesa i teških opterećujućih odnosa bude rješavan od EU na bazi kopenhanških kriterijuma i evropskog sistema vrijednosti.

Božović je rekao da je iskustvo u posljednjih nekoliko godina pokazalo da neki partneri nemaju dovoljno senzibiliteta za prilike na Zapadni Balkan a, kako je dodao, danas je taj evropski snezibilitet potrebniji nego ikad prije.

„Mir se više ne podrazumjeva, mir je privilegija, a na Zapadnom Balkanu on je na staklenim nogama“, smatra Božović.

On je rekao da "nakon terorizma na Kosovu imamo obavezu da se posvetimo demokratizaciji i evropeizaciji regiona“.

„Ne možemo se praviti da se nšta nije desilo na sjeveru Kosovu, jer će se u tom slučaju desiti opet“, kazao je Božović, poručujući da evropske institucije moraju naći način da se izbore sa uticajima koji mogu da poljuljaju mir na Zapadnom Balkanu.

Božović smatra da se mora pomoći onima koji su najdalje odmakli u pregovorima, poput Crne Gore.

„Pomoći Crnoj Gori da se politički konsoliduje nakon trogodišnje krize, i smogne snage da nastavi EU put, bio bi znak da Unija geostrateški ne prepušta ovaj dio Evrope malignim uticaja sa istoka, i da ne toleriše maligne uticaje od država iz nesporednog okruženja“, istakao je Božović.

On je rekao da, ako neka od država ne želi EU budućnost, to treba jasno reći, ali da na toj odluci ne smije da koči druge i da ih vraća u neizvjesnu prošlost.

„Vrijeme je da krenemo dalje jer već sjutra može da bude kasno“, zaključio je Božović.

Direktor regionalne kancelarije fondacije Fridrih-Ebert za dijelog u Jugoistočnoj Evropi, Rene Šle, ocijenio je da je 20 godina od Soluna "godišnjica koja ne daje pravo da baš slavimo”.

On je rekao da su ambicije i ideje izložene u Solunu bile drugačije od onog kakva je realnost današnjice.

“No, ni u kojem slučaju ne možemo reći da se ništa nije desilo“, dodao je Šle.

Prema njegovim riječima, ostvaren je određeni napradak - u toku je proces pregovora sa nekim državama, a na početku su ti procesi sa drugima, poput Albanije i Sjeverne Makedonije.

„Međutim, teško je nazvati to krupnim zamahom, jer je riječ o terminu koji vodi neminovno velikom očekivanju. U osvrtu na prethodnih 20 godina, teško je reći da su mnoga očekivanaja materijalizovana”, poručio je Šle.

Prema njegovim riječima, sa druge strane, može se reći da se mnogo toga dešava, da ima novih ideja i inicijativa.

“Ponekad i sukobljenih ideja kako treba nastaviti proces proširivanja. Fridrih-Ebert fondacija teži da okupi predstavnike i vlasti i nevladinog sektora i akademske zajednice, kako bi svi ti bili akteri razgovarali o tim idejama jer je njihova sinergija važna”, kazao je Šle.

Kandidat za ministra vanjskih poslova Crne Gore, Filip Ivanović, na panelu „Proces evropskih integracija na Zapadnom Balkanu 20 godina nakon Samita u Solunu“, naveo je da Crna Gora iz Brisela nikada zvanično nije čula riječ “nazadovanje”.

“Nijedan izvještaj Evropske komisije (EK) nije koristio tu riječ. Možemo interpretirati da li je bilo nazadovanje ili nije ali, za razliku od nekih drugih zemalja u regionu, EK nikad za Crnu Goru nije pomenula takve termine”, kazao je Ivanović.

On je ukazao da se dinamika jeste promijenila i da bi to trebalo da bude razlog za zabrinutost, odnosno činjenica da Crna Gora već godinama brže ili sporije napreduje u usklađivanju i inkorporiranju pravne tekovine, ali i da u nekim pogledima stagnira.

“Prvo moramo napraviti napredak u poglavljima 23 i 24, kako bismo mogli dalje. To je i cilj Vlade koja će se formirati iduće sedmice i to sa jasnom i preciznom agendom koja podrazumijeva ubrzanje evropskih integracija”, naveo je Ivanović.

On je podsjetio da su imenovanja u pravosuđu u nadležnosti Skupštine, dodajući da očekuje da politički akteri u parlamentu pokažu na djelu ono što deklarativno stoji u njihovim programima – zalaganje za punopravno članstvo u EU.

To će, kako je dodao Ivanović, biti test, ne samo za novu parlamentarnu većinu već za cijeli parlament.

“Ubijeđen sam da u novoj većini postoji dovoljno sluha da je izbor pravosudnih funkcija prijeko potreban kako bismo mogli da krenemo dalje u procesu evropskih integracija”, poručio je Ivanović.

On je rekao i da se pregovaračka struktura Crne Gore mora osnažiti tako da bude robusna i agilna.

“Moramo da vratimo glavnog pregovarača, da osnažimo Misiju Crne Gore pri EU, da popunimo neuralgične tačke u administraciji - prvenstveno mislim na mogućnost uspješnog pisanja infrastrukturnih projekata”, smatra Ivanović.

On je najavio da će se aktivnosti nove Vlade u domenu evropskih integracija zasnivati na strateškom komuniciranju Crne Gore kao najboljeg izbora EU, i u smislu da je proširenje živo.

“Ukoliko posmatramo optimistično i u dobroj vjeri poteze ljudi koji će biti u budućoj Vladi, shvatićemo da je vrijeme za to. Kao najskoriji primjer bih istakao jučerašnju odluku da se popis odloži za mjesec i da se otvori društveni i politički dijalog, kao i da se uvaži preporuka Evropskog parlamenta”, rekao je Ivanović.

On je kazao da se uvažavanjem preporuka EP, otvaraju mogućnost dijaloga sa opozicijom, opštinama i drugim institucijama.

“To je primjer kako ćemo postupati u onome što je krajni cilj – članstvo Crne Gore u EU do 2030. godine. Ja mislim da možemo biti spremni i ranije”, naveo je Ivanović.

On je istako da će Vlada biti snažno proevropski orijentisana, a da je garant za to Pokret Evropa sad, kao najveći konstituent vlasti.

Komentarišući veze Vlade sa Beogradom, Ivanović je rekao da je u programu i ove i svih prethodnh vlada saradnja sa Srbjom kao susjedom na osnovama međusobnom uvažavanja.

On je rekao i da su neke partije koje će činiti parlamentarnu većinu imale dobre odnose sa Moskovom.

„Ali nijesu jedini, i neke partije koje su sad u opoziciji su imale dobar odnos sa Moskvom, imali potpisane sporazum sa Jedinstvenom Rusijom, pa ih to nije sprečavalo da budu prozapadne orjentisane“, kazao je Ivanović.

On je naveo da je agresija Rusija na Ukrajinu podstakla sve političke i društvene aktere da napuste određene iluzije koje se tiču odnosa sa Rusijom.

Odgovarajući na pitanje iz publike koliko će nova Vlada poštovati pravosnažne sudske presude, posebno one koje se odnose na nezakonite smjene pojedinih funkcionera, poput slučaja Brđanin, on je ponovio da će Vlada biti privržena vladavini prava i da činjenica da neki konstituenti sadašnje nijesu u novoj Vladi, ukazuje i da će tu mijenjati pristup.

Savjetnik predsjednika Sjeverne Makedonije za vanjsku politiku i ustavna pitanja, Aleksandar Spasov, naveo je da su, od Samita u Solunu iz 2003. godine, Bugarska, Rumunija i Hrvatska postale članice EU, dok ostale zemlje i dalje to nijesu.

“I ne znamo kada će to postati, pominje se 2030. godina kojoj težimo ali to je politička deklaracija, prije nego utvrđeni datum koji će zavisiti od mnogo faktora”, kazao je Spasov.

On je ukazao da je EU danas u drugačijoj geopolitičkoj poziciji.

“Za EU je važno da ovaj potencijal ne izmakne, da ne ostanemo ostvrvo koje je izolovano od evropskih komšija”, rekao je Spasov.

Potpredsjednik Skupštine Srbije, Borko Stefanović, podvukao je saglasnost svih da je vrijeme da se krene dalje ka EU, ali da se postavlja pitanje kako

krenuti i kuda.

“Sada imamo otvoren formalan poziv za sve nas iz Brisela. Postoji i formalna otvorena želja svih nas da se pridužimo. U međuvremenu, gubimo energiju i vrijeme pokušavajući da shvatimo gdje se zapravo nalazimo”, naveo je Stefanović.

On je kazao da 44 odsto građana Srbije podržava pristupanje EU dodajeći da je, u aktuelnim okolnostima, iznenađen i sa tolikom podrškom.

“Imamo otvorenu autokratiju, fasadu demokratije, nedostatak medijskih sloboda, korupciju i veze sa organizovanim kriminalom. Zato je bitan pristup zasnovan na zaslugama, moramo da uradimo domaći zadatak ali to mora da učini i EU”, poručio je Stefanović.

Države regiona, kako je istakao, moraju da deblokiraju jedne druge jer je pomirenje od presudnog značaja.

“Treba da napravimo neke zajedničke sekretarijate kojima ćemo izbrisati neke strahove koji postoje među nama. Moramo da govorimo jedinstvenim glasom. Ako ne stojimo zajedno, imamo male šanse i završićemo tako što ćemo osuđivati naše vlade i njihove poteze”, zaključio je Stefanović.

Direktorka Direktorata za evropske integracije Bosne i Hercegovine (BiH), Elvira Habota, rekla je da je ta država implementirala dosta važnih zakona iz prioritetnih oblasti još prije nekoliko godina, kada nijesu ni imali status kandidata za članstvo za EU.

Ona smatra da, što više napretka BiH napravi, to će izvještaj EK, koji će biti objavljen 8. novembra, biti bolji.

“Taj je dokument je veoma bitan, jer je to prvi izvještaj od dobijanja statusa kandidata i na osnovu njega biće donešene ostale odluke EU”, pojasnila je ona.

Prema njenim riječima, kad god u BiH postoji snažna politička volja, progres je neminovan i brz, i sve bude bolje.

"S druge strane, ponekad kranje tehnička i ekspertska pitanja postanu predmet političkih potkusuravanja i to nas košta mnogo jer usporava cjelokupan proces”, navela je Habota.

Ona je rekla da, bez obzira na sve to, raduje što je procenat građana koji žele da BiH bude u EU ostaje visok, oko 73 odsto, i da se članstvo u EU nikada ne dovodi u pitanje.

Vršilac dužnosti direktora Direkcije za Eropu i EU u Ministarstvu vanjskih poslova i dijaspore Kosova, Fitor Murati, naveo je da je važno zadržati perspektivu ka članstvu u EU, jer to podstiče i neophodne i skupe reforme.

“Za Kosovo, nema plana “B” ni “C”. Želimo da budemo dio evroatlantske zajednice, jer vjerujemo u njene vrijednosti”, istakao je Murati.

On je rekao da u procesu integracija postoje i geopolitički kontekst.

“Argumenti koje smo koristili su opravdani, vidjećemo u narednim mjesecima da li ćemo imati katastrofalne posljedice agresije Rusije na Ukrajinu. Nažalost, akt agresije Srbije, koja je podržala paramilitarne akcije koje su nas napale je bez presedana”, naveo je Murati.

Kosovo je, kako je kazao, slalo poruke da treba zatvoriti džepove uticaja za Rusuju.

“To je moguće samo ubrzanjem procesa integracija ka EU za cijeli region. Da bismo to uradili u jednoj zemlji cijeli region mora da napreduje”, ocijenio je Murati.

Generalni sekretar Ministarstva za Evropu i vanjske poslove Albanije, Gazmend Turdiu, kazao je da izvještaje EK treba ozbiljno tumačiti jer su oni indikacija stvarnog napretka.

Prema njegovim riječima, Samit u Solunu bio je veoma važan trenutak u istoriji regiona ali su evropske integracije počele mnogo ranije.

“Naviknuti smo na riječ “proširenje, ali mi se vraćamo kući. Mi se vraćamo tamo gdje pripadamo – govorimo o reunifikaciji, ponovnom spajaju sa Evropom”, naveo je Turdiu.

On je upozorio da društvo ne prihvata vakum i da “ako je prostor otvoren, nešto ili neko će ga popuniti".

“Mi ne želimo alternative, ali one postoje - Rusija, Kina, Bliski Istok. Što duže EU drži distancu u odnosu na ovaj region situacija će biti gora”, rekao je Turdiu.

Poslanik njemačkog Bundestaga, Josip Juratović, naveo je da, u kontekstu proširenja EU, postoji geopolitički i bezbjednosni smisao, ali da je isto tako EU politički postala relativno nestabilna.

“Pojavljuju se desne strukture. Pitanje demokratskih vrijednosti postaje sve bitnije, a to otvara pitanje ko će nam se pridružiti, odnosno koje su to strukture. Svima je jasno da nam je Zapadni Balkan potreban iz bezbjednosnih razloga, ali isto tako nije nam svejedno ko će nam prići”, kazao je Juratović.

On je rekao da sama ekonomija i ekonomska pitanja neće riješiti izazove koji stoje pred Evropom.

“Zapadni Balkan mora sa više solidarnosti krenuti ka Evropi. Treba da stvara zajedničku strategiju na putu ka EU. Nije bitno više o kojoj se zemji radi, ako stvarno svi želimo u EU onda trebamo zajedničku političku platformu”, zaključio je Juratović.

(kraj) tam/tir/gop