Naime, predstavnik Albanske alternative Nik Đeljošaj pisao je ambasadorima tražeći podršku da se kroz izbornu reformu uvede model garantovanih mandata, i to najmanje četiri poslanička mjesta. Takav zahtjev otvara pitanje koliko bi to uticalo i na koji način na izborni sistem i da li bi načelo jednakosti biračkog prava bilo narušeno. Prema ocjeni političkog analitičara Srđana Vukadinovića, ovaj vid afirmativne akcije ne bi trebalo dozvoliti, jer nije primjenjiva na i demografski i birački malo društvo kakvo je Cra Gora. S druge strane, lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović podržava ovu inicijativu i navodi da je to ustaljena praksa demokratskih zemalja i uređenih društava.
Đeljošaj je prije nekoliko dana uputio pismo ambasadorima zemalja EU, Delegaciji EU i ambasadama SAD, Albanije i Kosova, tražeći podršku da se Albancima u Crnoj Gori, koji, kako je naveo, predstavljaju autohtonu i jedinu neslovensku nacionalnu i jezičku manjinu, kroz izmjenu izbornih zakona i garantovanim mandatima obezbijedi stabilna politička zastupljenost. Osim najmanje četiri garantovana mandata, traže i pravo veta većine albanskih poslanika na zakone i akte koji neposredno uređuju prava i slobode manjina.
Vukadinović smatra da izbornu reformu ne bi trebalo sprovoditi u tom smjeru. Kako ističe, ako se krene sa tim pitanjem, neće biti kraja i reforma nikada neće biti ni sprovedena.
– Crna Gora, koja formalno pretenduje na građanski koncept, bez obzira na pravo afirmativne akcije, ne može da se upoređuje sa zemljama gdje postoji koncept garantovanih mandata. Prije svega jer je u tim zemljama demokratski kapacitet mnogo veći, ali i zato što su znatno veće po broju stanovnika. Mi smo malo i demografsko i glasačko tijelo i ovdje četri poslanika znače mnogo. U crnogorskom parlamentu albanski predstavnici imaju ukupno četiri mandata, za šta je potrebno od osam do deset hiljada glasova, a što je, prema poslednjem pospisu, tek trećina Albanaca u Crnoj Gori, što jasno pokazuje da te partije ne mogu da tvrde da predstavljaju sve Albance u Crnoj Gori i da svi njihovi ovdašnji sunarodnici nijesu i njihovi glasači – kazao je Vukadinović za "Dan".
Naglašava da je činjenica da mnogi glasači koji su po nacionalnosti Albanci glasaju za neke druge opcije, pa smatra da bi partijama bolje bilo da, ako već misle da su reprezenti nekog naroda, porade na dobijanju podrške u toj populaciji.
– Ne smije se dozvoliti da jedan glas vrijedi više nego drugi. Svaki glas mora da vrijedi podjednako: jedan građanin – jedan glas, bez obzira kome pripadao i u nacionalnom i u svakom drugom smislu. Prije svega zbog raznolikosti koja postoji, jer mnogi pripadnici svih nacionalnih grupa u Crnoj Gori nisu glasači partija koje pretenduju da predstavljaju njihove nacionalne interese. Oni koji hoće na silu budu predstavnici određenih nacionalnih partija, u stvari, žele nešto drugo, njima je nacionalnost zanimanje. Nijedana nacionalna partija u Crnoj Gori nema tapiju da je reprezent te nacionalne grupe – ukazao je Vukadinović.
Napominje i da se ne smije favorizovati jedna nacionalna grupa, pa ukoliko se garantovani mandati omoguće Albancima, isti princip mora da važi i za Hrvate i za Bošnjake.
– A sa tolikim brojem garantovanih mandata, kojih bi onda moglo da bude 10 ili više, došli bismo do toga da oni vrijede više nego oko 70 preostalih. Svakako, to ne bi smjelo da se dozvoli. Obično kao argumente za ovakve inicijative koriste Mađarsku i Rumuniju, gdje takvi principi postoje, ali su to države sa milionskim stanovništvom. Nije isto dati dva mandata u skupštinama gdje je i do 200 poslaničkih mjesta i u Crnoj Gori, koja ima oko pola miliona stanovnika i 81 poslaničko mjesto – ocijenio je Vukadinović.
S druge strane, u HGI podržavaju ideju o garantovanim mandatima, jer bi, na taj način, kako tvrdi lider te partije Adrijan Vuksanović, dobili rješenje kao u mnogim drugim državama uređenog svijeta.
– Primjer za to je i susjedna Hrvatska, koja u Saboru ima osam garantovanih mandata za nacionalne manjine. Često sam navodio primjer italijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj, koja doslovno s jednim glasom može osigurati svojeg predstavnika u hrvatskom saboru. Naravno, oni su osvajali puno više od toga, ali im izborni zakon garantuje političku zastupljenost u najvišem zakonodavnom tijelu bez obzira koliko imali glasova na izborima. I ne samo to, već u nekoliko mandata, dugi niz godina imaju i potpredsjednika Sabora, što je pohvalno i dobro. Dakle, ono što je izrazio Đeljošaj nije nepoznato i neviđeno, već ustaljena praksa demokratskih zemalja i uređenih društava – kazao je Vuksanović za "Dan".
Da niži cenzusni prag nije dovoljan i da političku zastupljenost ne čini sigurnom, kako dodaje, pokazalo se na primjeru HGI na izborima 2020. godine, "kada su zbog manevra sa strane Hrvati ostali bez predstavnika u Skupštini Crne Gore".
– To je dovelo do ključnog slabljenja suverenističkog bloka. No, mi smo ostali istrajni i nastavili smo svoje djelovanje i u otežavajućim, vanparlamentarnim okolnostima, što je naposljetku dovelo do najvećeg uspjeha HGI i rekordnog broja glasova na izborima 2023. i vratili smo se tamo gdje nam je mjesto – u Skupštinu Crne Gore. Nije bilo jednostavno i lako nastaviti političku misiju van parlamenta, pogotovo u vremenu naraslih nacionalnih tenzija, kada smo dobijali prijetnje i kada je bilo pokušaja dijelova vlasti da nas protjera iz Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu. Bilo bi lakše da smo imali skupštinsku govornicu da izrazimo svoje stavove, nezadovoljstva, ali i bojazni. Garantovani mandati spriječili bi slične pokušaje opstrukcije, a za koje i danas ima inspiratora, a vjerujem i posluge, kao 2020. godine – navodi Vuksanović.
