Da povećanje kvote nije garancija da će žene biti zastupljenije na listama i u poslaničkim i odborničkim klupama, pokazuje dosadašnje iskustvo. Naime, kvota od 30 odsto mahom se nije poštovala, a taj procenat nije postignut ni u parlamentu. Da bi veća moć žena u donošenju odluka društvo vodilo naprijed, ubijeđene su bivše poslanice Božena Jelušić i Branka Bošnjak. Za veću zastupljenost žena, ipak, neće biti dovoljne veće kvote, jer, kako istuču, borba za moć vodi se unutar partija gdje glavnu riječ imaju muškarci.
– Bez žena, nema ni prave demokratije i zbog toga izborna reforma ne može biti potpuna ako ne uključuje pitanje rodne ravnopravnosti, poručila je predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost – Jelenka Andrić, pokrećući inicijativu da se zakonska kvota na izbornim listama za manje zastupljeni pol poveća sa 30 na 40 odsto. Dosadašnja obaveza od 30 odsto mahom se nije poštovala, kako na izbornim listama, tako ni u poslanički i odborničkim klupama. Nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, u parlamentu je bilo 19 žena, a nakon izbora održanih četiri godine kasnije jedna manje, što je 23, odnosno 22 odsto od ukupnog broja poslanika. Ni u aktuelnom sazivu nije dostignut procenat od 30 odsto i u poslaničkim klupama je 19 žena.
Da će zakonsko povećanje kvota dovesti do većeg učešća žena u političkom životu, vjeruje Jelušić. Kako je ocijenila, da do sada nije bilo zakona koji su definisali kvote, na mjestima odlučivnja bio bi ili beznačajan broj žena ili ih ne bi bilo uopšte.
– Kvote same po sebi su neka vrsta nužnog zla kada društvo nije postiglo tu vrstu jednakosti. Muškarci i žene su ravnopravni, ali nisu jednaki. Kvote omogućavaju ženi da dosegnu makar dio one stepenice na kojoj su više pozicionirani muškarci. Mislim da će povećanje kvota značiti povećanje učešća žena, iako se u nekim partijama to neće poštovati. Partije su prostori borbe za moć i ispod partisjkog mira i sklada je, u stvari bitka za to ko će dobiti najbolje i najplaćenije pozicije. Naravno da raznim sistemima, formalnim i manje formalnim, muškarci imaju načine da istisnu žene, a jedan od načina je i onaj da se žena okarakteriše kao konfliktna ličnost, da se dovede u pitanje da li će biti dovoljno spremna i hrabra da nešto uradi. Ima hiljadu i jedan razlog i način da se žena isključi, a koji su patrijarhalno utemeljeni – kazala je Jelušić za "Dan".
Ističe da podržava povećanje kvota, posebno kada je riječ o učešću žena u upravnim odborima državnih prduzeća, gdje decenijama većinom sjede i upravljaju muškarci.
– Bolji rodni balans će biti nešto što će ovo društvo voditi naprijed. Da li će biti ogrješenja kao i do sada, sigurna sam da hoće i to zbog borbe za moć, i u toj borbi će i dalje biti uspješniji muškarci, ali će se krenuti naprijed – navela je Jelušić, ističući da su na ženama veći tereti i u politici i van nje.
Univerzitetska profesorica i dugogodišnja poslanica Branka Bošnjak smatra da bi trebalo, s obzirom da procenat žena u stanovništvu prelazi 50 procenata, svako drugo mjesto na izbornoj listi bude namijenjeno ženskom polu.
– U Crnoj Gori, gdje je doskoro politika bila isključivo muško zanimanje, nerealan bi bio toliki iskorak. Procenat od 40 odsto neće mnogo značiti ukoliko se ne propiše da u tri mjesta, minimum jedno bude namijenjeno manje zastupljenom polu. U suprotnom, žene će biti skoncentrisane na dnu liste, s malom vjerovatnoćom da uđu u parlament – kazala je Bošnjak za "Dan".
Prema njenoj ocjeni, kvote bi kroz Zakon o Vladi trebalo uvesti i za izvršnu vlast, jer rodna ravnopravnost nije potrebna samo u zakonodavnoj.
– Ukoliko bude postojala ženska solidarnost bez obzira na partijsku pripadnost, izvjesno je da će doći do pomaka naprijed, u suprotnom, ukoliko se budu slušale partijske vođe, koje su u Crnoj Gori isključivo muškarci, ništa od ravnopravnosti – zaključila je Bošnjak.
Kako ističe, političari se samo deklarativno zalažu za ravnopravnost, a u praksi smatraju političarke "nužnim zlom" i za njih su, kako kaže, žene samo neko "ko im smeta u njihovom ataru moći, ko zauzima njihova mjesta".
– To se vidi i po vrlo izraženom govoru mržnje prema političarkama na društvenim mrežama, a nerijetko se neki neumjesni komentar omakne i političarima. Ne prepuštaju oni tako lako moć odlučivanja, iako bi naše društvo značajno bilo zdravije, pravednije i tolerantnije da imamo taj ravnopravan odnos. Suštinske promjene na ovom polju se mogu desiti izmjenom Zakona o političkim partijama, jer je tu izvor, tu bi trebalo propisati ravnopravnost i kvote, koje će stimulisati žene da se bave politikom i da imaju realnu mogućnost da se nađu na mjestima odlučivanja. U suprotnom, i dalje će na listama biti žena koje su poslušne i rodno nesenzitivne i koje su tu po nagovoru političara, da bi se kvota ispunila – tvrdi Bošnjak.
Da bi se dostigao procenat od 40 odsto potrebno je samo 10 žena više u zakonodavnom domu, poručila je Andrić predstavljajući inicijativu o povećanju kvote.
– Vrijeme je da sve parlamentarne stranke već na narednim izborima obezbijede dodatna mjesta za žene iz svojih redova. Zato što ženama to pripada. Zato što evropska Crna Gora traži više žena na mjestima odlučivanja. Ne zato što to neko traži spolja, već zato što je to naša obaveza prema crnogorskom društvu. Odbor za rodnu ravnopravnost jasno poručuje – izostavljanje pitanja kvota iz izborne reforme je neprihvatljivo – poručila je Andrić.
