Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović rekla je da, prema Regionalnom indeksu otvorenosti Vlada Sjeverne Makedonije ispunjava 77,32 odsto, a Vijeće ministara BiH 73,72 odsto indikatora otvorenosti, a Vlada Srbije 54,74 odsto.
- Vlada Autonomne pokrajine Vojvodine ispunjava 41%, dok Vlada FBiH i Vlada Republike Srpske zauzimaju začelje liste sa 35 odsto odnosno, tek oko trećine ispunjenosti indikatora kojima mjerimo otvorenost- kaže se u saopštenju.
Objašnjeno je da je Regionalni indeks otvorenosti analitički instrument koji pruža sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu.
Gvozdenović je rekla da su u okviru istraživanja provjeravali dostupnost informacija na internet stranicama izvršne vlasti, među kojima planove i izvještaje o radu, spisak zaposlenih, informacije o korišćenju javnih sredstava, materijale sa sjednica Vlade i druge.
Ona je dodala da su analizirali relevantan pravni okvir i strateška dokumenta, kao i komunikaciju vlasti sa javnošću.
- Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja - rekla je Gvozdenović.
Kako je navela, podaci istraživanja CDT-a potvrđuju da se politika otvorenosti u Crnoj Gori i dalje sprovodi proizvoljno, bez strateške vizije i djelotvornih mehanizama koji bi garantovali otvoreno i transparentno postupanje institucija.
- Zakonodavni proces je netransparentan i jasno je da vlast ne želi veće učešće građana u donošenju odluka- istakla je Gvozdenović.
Ona je kazala da velike ekonomske projekte i odluke Vlade karakteriše izražena netransparentnost, što je naročito vidljivo u slučajevima poput sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), tendera za dugoročnu koncesiju aerodroma ili projekta - Velje brdo".
Gvozdenović je istakla da zabrinjava i neodgovoran odnos Vlade prema Skupštini, što ozbiljno podriva demokratski sistem.
Prema njenim riječima, ni nakon druge rekonstrukcije nijesu uspostavljeni mehanizmi koji bi osigurali transparentnost i otvorenost u radu ovako mnogobrojne vlade.
- Naprotiv, reorganizacija pojedinih resora dodatno je otežala uvid u rad izvršne vlasti. Informacije i dokumenti o radu ranijih resora najčešće se ne prenose na internet stranice novih, čime se praktično briše institucionalna memorija i onemogućava praćenje kontinuiteta u radu organa - rekla je Kovačević.
Ona je dodala da odlaganje usvajanja novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama nedvosmisleno ukazuje na odsustvo političke volje aktuelne vlasti da unaprijedi transparentnost javne uprave.
Gvozdenović je ukazala na to da Vlada ima praksu održavanja sjednica "telefonskim putem" koje brojčano daleko nadmašuje redovne sjednice.
- U praksi, to znači da se ministri izjašnjavaju putem WhatsApp grupe, formalno potvrđujući odluke bez fizičkog sastajanja i debate. Ovakav način rada obesmišljava kolegijalnu raspravu i smanjuje vidljivost procesa odlučivanja - istakla je Gvozdenović.
Kako je kazala, neke od najvažnijih odluka i politika donijete su upravo na taj način, što implicira svjesno izbjegavanje javnosti i medija, a telefonske sjednice se mogu sazvati brzo i bilo kada, po potrebi.
Gvozdenović je navela da, uprkos deklarativnim opredjeljenjima, aktuelna praksa Vlade ukazuje na duboko ukorijenjeno nerazumijevanje uloge medija.
- Predsjednik Vlade i pojedini ministri rijetko su davali intervjue, a kada jesu, najčešće su to činili selektivno, favorizujući njima bliske medije. Takav pristup ograničava pristup informacijama i umanjuje transparentnost rada izvršne vlasti - zaključila je Gvozdenović.
