Očekivano zatvaranje većeg broja pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom ne predstavlja samo tehnički iskorak u procesu pristupanja već ono potencijalno otvara prostor i za drugačiju političku dinamiku. U takvom kontekstu, sadržaj odnosa među političkim ali i društvenim akterima, od izvršne vlasti i parlamenta, preko partijskih centara odlučivanja, do javnosti koja sve kritičnije posmatra evropske integracije, dobija dodatnu kompleksnost.
Prema mišljenju Izvršnog direktora CEMI-ja (Centar za monitoring) Zlatka Vujovića, 2026. godina će biti jedna od politički najburnijih godina u modernoj crnogorskoj istoriji.
– Ona će označiti početak predizborne kampanje za ono što zovemo u političkoj teoriji "kritične izbore", koji će se održati planirano 2027. godine i na tim izborima se odlučuje o ishodu evropskih integracija, odnosno prvo da li će, nadamo se, uspješno okončani pregovori o članstvu Crne Gore sa Evropskom unijom imati perspektivu da se pretvore u članstvo kroz ratifikaciju, odnosno odlučivaće se o kompoziciji vlade koja bi trebalo da uvede Crnu Goru. Kada uzmemo u obzir da će 2026. godinu obilježiti i borbe za uticaj na Zapadnom Balkanu, koje bi jednim dijelom trebalo da utiču i da Crna Gora ne postane članica EU, onda će se upravo na Crnoj Gori i prelamati te igre velikih sila. Sa jedne strane, onih koje žele da vide Crnu Goru u EU i, sa druge strane, onih kao što je to Rusija, uz podršku Srbije, koje pokušavaju to da osujete – kazao je Vujović za "Dan".
Vujović je naveo da u aktuelnoj Vladi Crne Gore postoje političke snage koje aktivno nastoje da sabotiraju brze pregovore koje naša zemlja vodi sa Evropskom unijom.
– Vidjeli smo i posljednju poruku predsjednika Srbije koji je rekao da bi sve zemlje Zapadnog Balkana u isto vrijeme trebalo da uđu u EU. Ako se uzme u obzir gdje se u procesu evropske integracije danas nalazi Srbija, a gdje Crna Gora, onda je to zahtjev Evropskoj uniji da odloži članstvo Crne Gore. Jasno je da Srbija nema nikakve šanse u ovom trenutku, jer su sa njom pregovori praktično prekinuti, zbog toga što nema nikakvog napretka već godinama. Nikad nije razlika između statusa Crne Gore i Srbije u evropskoj integraciji bila toliko daleka. S jedne strane, Crna Gora je strahovito ubrzala taj proces, a Srbija je dramatično nazadovala, tako da je razlika između Srbije i Crne Gore prosto ogromna. Da je predsjednik Srbije rekao, a to bi bila politički korektna izjava, da zajedno sa Crnom Gorom 2028. godine treba da se pridruže i države, to bi već imalo drugi značaj, ovako je to bila poruka da se odloži – pojasnio je Vujović.
Naš sagovornik je istakao da će 2026. godina biti godina raščišćavanja mnogih pitanja, te da ćemo dobiti mnogo preciznije političke odnose pred naredne parlamentarne izbore godinu kasnije.
