Osnovna ideja "Otvorenog Balkana" jeste da je to proces za zemlje koje nemaju skoru perspektivu ulaska u Evropsku uniju (EU). To je pravljenje jednog paketa u institucionalnom smislu koji bi omogućio bolji promet građana i na neki način predstavljao simulaciju EU. "Otvoreni Balkan" traži velika ulaganja u zakonodavnom smislu i sve druge infrastrukture, kao što to traži i EU. Ima smisla jedino u jednom slučaju: da članstvo države u EU nije realno narednih 20-30 godina. U protivnom, ako je sporo članstvo izgledno ili ima šanse, vi nećete prilagođavati svoju infrastrukturu, procesnu, pravnu, "Otvorenom Balkanu", jer već to sve radite za EU, kazao je u razgovoru za "Dan" profesor Zlatko Vujović, predsjednik Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).

"Otvoreni Balkan" su u novembru 2019, pod neformalnim nazivom "Mini Šengen", pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, radi stvaranja zone slobodnog kretanja robe, usluga i ljudi na Zapadnom Balkanu.

Crna Gora, Bosna i Hercegovina (BiH) i Kosovo još uvijek nisu pristupili toj inicijativi.

Naredni samit inicijative biće održan u Ohridu 7. i 8. juna, a crnogorski premijer Dritan Abazović najavio je prisustvo kao posmatrač. Dio njegovih kolega iz Vlade ga podržava u tome, dok je dio protiv ove inicijative i tvrde da je ona loša zamjena za Evropsku uniju.

Vujović smatra da u ovom trenutku Crna Gora ima realne šanse za skoro učlanjenje u EU i da tu šansu mora iskoristiti.

– Kada kažem skoro učlanjenje, mislim na period do pet godina. U tom periodu se od nas očekuje da intenziviramo sve ono što smo obećali, dobijemo završna mjerila na jesen ove godine, a nakon toga će se desiti ubrzano zatvaranje niza poglavlja. Ja očekujem, ukoliko na jesen dobijemo završna mjerila, da samo ove godine zatvorimo najmanje šest poglavlja – ističe Vujović.

Prema njegovom mišljenju, vlast šalje dosta kontradiktorne poruke.

– Sa jedne strane kažete državama "Otvorenog Balkana", prije svega predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, da vi želite da budete dio te inicijative, a s druge strane Evropskoj uniji poručujete da vi ne očekujete da ćete da ispunite njihove zahtjeve. Predstavnici naše vlade, prije svega premijer, ali i neki drugi ministri, šalju poruku da oni ne vjeruju da mi možemo ispuniti uslove da u narednih pet godina budemo spremni da uđemo u EU. "Otvoreni Balkan" nije loša ideja, ali samo ako nećete u EU – kazao je Vujović.

Kako je dodao, postoje interesi nekih naših evropskih partnera da budemo dio te inicijative.

– Ta inicijativa je dobra za zemlje koje ne mogu očekivati skoro članstvo u EU, o čemu je pričao i predsjednik Makron, da će u nekim slučajevima proći decenije prije članstva, pa se traži neki okvir gdje bi one mogle da minimalizuju štetu što neće biti dio EU. Mi se uvijek možemo pridružiti "Otvorenom Balkanu", ali to ne treba da nam bude prioritet. Ponavljam, "Otvoreni Balkan" je dobar samo ako Crna Gora nema evropsku perspektivu. Nas će naši zapadni partneri podržati da što prije uđemo u EU – navodi Vujović.

Kako je dodao, ukoliko ne uspijemo da postanemo dio evropske porodice, tada će ova inicijativa biti dobra.

– To je ta druga liga, gdje se postavlja pitanje želite li da se kvalifikujete za prvu ligu, EU, ili vas neko ubjeđuje da je mnogo bolje da ste u drugoj ligi. Ne mogu da shvatim poruke funkcionera koje kažu da je "Otvoreni Balkan" dobar, jer se onda šalje poruka EU da želite da uđete u EU, ali da baš i nijeste spremni za to. Ključna stvar je da državni funkcioneri i naša diplomatija ubijede EU da smo spremni za nju. To je isto kao da neko hoće da digne kredit u banci i onda kaže bankaru da nije siguran da može da vraća kredit – zaključio je Vujović.

Od pokretanja inicijative 2019. godine, argumenti za "Otvorenog Balkana" i protiv njega uglavnom se svode na političke. Kada se govori o ekonomskim aspektu, potenciraju se prednosti zajedničkog tržišta, ali i manjka privrednih barijera.