Prema porukama koje u poslednje vrijeme stižu iz Vlade, ni ovaj koji je spreman najvjerovatnije neće biti usvojen dok se ne pripremi i zakon o Skupštini. Da je idealno riješenje da se oba zakona usvoje istovremeno saglasan je i politikolog Miloš Perović. Napominje da je zakon o Skupštini izuzetno važan kako bi se rad Vlade kvalitetnije kontrolisao, a između ostalog, i kako ubuduće ne bi moglo da se desi da premijer izbjegava premijerski sat.
Nakon što je Venecijanska komisija na nedavno održanoj plenarnoj sjednici usvojila mišljenje o Nacrtu zakona o Vladi, preostalo je da Ministarstvo javno uprave sa ostalim institucijama usaglasi tehničke stvari, a onda konačan predlog dostavi Skupštini. Bilo je govora da bi taj akt mogao biti usvojen do kraja proljećnog zasjedanja. Međutim, iz Vlade su više puta sugerisali da bi bilo bolje da se zakoni o Vladi i Skupštini usvoje istovremeno. Takvu poruku je prije nekoliko dana poslala i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
– Zakon o Vladi jedan je od ključnih okvira na osnovu kojih Vlada treba da funkcioniše, ali isto tako smatram da bi bilo potpuno pogrešno da prvo usvojimo zakon o Vladi, a da nemamo spreman zakon o Skupštini. Njih treba usvajati zajedno, u isto vrijeme – kazala je Gorčević.
Problem je, međutim, što zakona o Skupštini nema ni u najavi. Poslednji put je pominjan prije nekoliko godina i prethodni saziv parlamenta tada je formirao radnu grupu koja je trebalo da pripremi taj akt, ali je na tome sve i ostalo.
Prema mišljenju Miloša Perovića, samo uz usklađenost ova dva zakona na cjelovit način bi se uredile ove dvije grane vlasti i njihov međusobni odnos, i konačno bi se stvorili preduslovi za adekvatniju primjenu principa kontrole i ravnoteže grana vlasti.
– Iako se očekivalo da će ova zakonska rešenja biti donesena nakon promjene vlasti 2020. godine, vidimo da i pet godina kasnije govorimo o njima i o tome zašto nisu usvojena. Jasno je da ni sadašnja vlast, baš kao i sve prethodne, ne žure sa usvajanjem ovih zakona jer im pravne praznine očigledno odgovaraju za njihove partijske, a nerijetko i za lične interese. Nedostatak političke volje da se usvoje zakoni o Skupštini i o Vladi doveo je do značajnih devijacija i usporavanja razvoja odnosa između ključnih demokratskih institucija – kazao je Perović za "Dan".
On ističe da bi zakon o Skupštini omogućio i znatno kvalitetniju kontrolu Vlade od strane parlamenta jer bi se preciznije definisala pitanja međusobnih odnosa te dvije institucije.
– U tom slučaju pojavljivanje ministara u parlamentu bilo bi zakonska obaveza, pa bi nepojavljivanje značilo kršenje tog zakona. Siguran sam da bi se ministri na drugačiji način odnosili prema svojim obavezama u parlamentu. Bila bi to drastična promjena dosadašnjeg načina funkcionisanja sistema. Kada govorimo o aktuelnim dešavanjima, bez ovog zakona premijerski sat može da se odlaže kad god su na dnevnom redu neprijatna pitanja ili kada predsjednik parlamenta odbije da sazove sjednicu – navodi Perović.
Naglašava da je važno da Crna Gora dobije zakone o Vladi i o Skupštini, ali ne kako bi on ostali mrtvo slovo na papiru, ili se dobije štrik od Evropske unije, već kako bi se riješila sva pitanja koja se mogu pojaviti kada su u pitanju izvršna i zakonodavna vlast.
