Zenović je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen non-pejper EK, rekao da Crna Gora danas na evopskom putu ima više okvira u kojima se analizira napredak stanja u vladavini prava.
- Pored izvještaja o napretku koji sam nosi analizu, tu je i non-pejper koji se odnosi na dinamiku u ovim poglavljima, i koji je bio vid polugodišnjeg presjeka - kazao je Zenović.
On je istakao da je ključni iskorak u vladavini prava sve ono što je došlo sa priznavanjem Crnoj Gori da je ispunila privremena mjerila za poglavlja 23 i 24 – IBAR.
- IBAR je bio važna prekretnica i sada smo u fazi implementacije svega što je predviđeno - kazao je Zenović.
On je istakao da je non-pejper donio dobru analizu i da je ukazao na moguće prostore za dalja usavršavanja i poboljšavanja sistema.
Prema riječima Zenovića, non-pejper je ukazao da su, nakon iskoraka u legislativi, sada na redu konkretne reforme i implementacija.
On je poručio da bez političke i društvene kohezije iskoraci u vladavini prava neće biti mogući.
Šefica pregovaračke radne grupe za poglavlje 23 Jelena Grdinić podsjetila je da je u non-pejperu konstatovano da je ambiciozan plan da do naredne godine Crna Gora zatvori poglavlja 23 i 24, navodeći da moraju raditi na tome i vjerovati da je moguće.
Ona je rekla da su usvojili akcione planove za ispunjavanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, ocjenjujući da će tako ubrzati dinamiku ispunjavanja završnih mjerila.
- Pozitivno je da su zakoni koji su usaglašeni sa međunarodnim standardima počeli da se implementiraju i to donosi već neke pozitivne rezultate - rekla je Grdinić.
Kako je kazala, jedna od značajnih novina je da je Sudski savjet jednoglasno izabrao predsjednicu Vrhovnog suda, čime je odblokiran mehanizam značajan za funkcionisanje pravosudnog sistema, a pohvaljen je i rad Centra za obuku u sudstvu i tužilaštvu.
Grdinić je istakla da ima nekih pozitivnih iskoraka kada je kategorija pravosuđa u pitanju.
Govoreći o Strategiji reforme pravosuđa i stepenu realizacije obaveza, Grdinić je rekla da je, iako u non-pejperu piše da je stepen potpune realizacije 21 odsto, a djelimične oko 58 odsto, to prirodno, jer se radi o dvogodišnjem akcionom planu za prošlu i ovu godinu, pa samim tim određene obaveze nijesu mogle ni dospjeti za realizaciju.
- Određene obaveze zahtijevaju kontinuitet, tako da će se ispunjavati zaključno sa krajem ove godine. Do kraja godine će stepen realizacije značajno biti povećan - kazala je Grdinić.
Ona je podsjetila da su se Reformskom agendom obavezali na izmjenu Ustava, kada je u pitanju učešće ministra pravde u Sudskom savjetu, navodeći da je Vlada u skupštinsku proceduru predala predlog za izmjenu Ustava, koji podrazumijeva da ministar više ne bude u Sudskom savjetu.
Grdinić je navela da su pohvaljene izmjene zakona o Specijalnom državnom tužilaštvom (SDT) koje će doprinijeti proaktivnosti rada tog tužilaštva.
Kako je kazala, jedno od najspornijih pitanja je bilo penzionisanje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović u decembru prošle godine.
- Mi smo kao Vlada rekli da nemamo nikakav problem sa mišljenjem Venecijanske komisije (VK) i da ćemo postupiti u skladu sa preporukama - rekla je Grdinić i najavila da će formirati radnu grupu, kako bi došlo do implementacije preporuka iz mišljenja VK.
Ona je navela da je jedno od pitanja i nedostatak zakona o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija.
- Radi se o bitnom zakonu koji treba da doprinese većoj nezavisnosti pravosudnog sistema. Kao jedno prelazno rješenje Vlada je usvojila predlog, koji se nalazi u Skupštini da se povećaju plate sudijama i tužiocima, do donošenja posebnog zakona - rekla je Grdinić.
Ona je rekla da već rade na preporukama iz non-pejpera i da je većina stvari već u fazi finalizacije ili su u međuvremenu završene.
Grdinić je rekla da je, u oblasti korupcije, pozitivno ocijenjeno to što je imenovan novi Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kao i bolji stepen rješavanja predmeta.
Kako je navela, kod temeljnih prava, je pohvaljena poboljšana komunikacija sa Evropskim sudom za ljudska prava, a pohvaljen je rad Ombudsmana.
Govoreći o LGBT pravima, Grdinić je kazala da kao izazov ostaje govor mržnje i da je Ministartsvo pravde radilo na propisivanju teškog govora mržnje kao krivičnog djela.
- Pomenuti su krivični i procesni zakoni u oblasti krivičnog zakonodavstva, uputili smo izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku EK i očekujemo veliki napredak - kazala je Grdinić.
Ona je, govoreći o zaštiti novinara, kazala da je konstatovano proaktivno postupanje policije i tužilaštva i da je napravljen značajan iskorak.
Grdinić je podsjetila da je prošle godine usvojen i set medijskih zakona, čija je implementacija započeta, pa ostaje da se čeka imenovanje Savjeta RTCG i Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Šefica pregovaračke radne grupe za poglavlje 24 Jovana Mijović kazala je da je najveći izazov u tom poglavlju kontinuirana borba protiv organizovanog kriminala i da se u non-pejperu prepoznaje namjera i odlučnost MUP-a i policije u toj borbi.
- Non-pejperom je preoznata saradnja policije sa CEPOL-om, Eurodžastom i Europolom - kazala je Mijović.
Ona je rekla da se jedna od kritika tiče vođenja paralelnih finansijskih istraga, to jeste da se finansijske istrage vode paralelno sa krivičnim.
- Nastoji se da se finansijske istrage vode paralelno sa krivičnim, to jeste jedan od izazova, a svakako tome težimo - dodala je Mijović.
Ona je istakla da je u non-pejperu pohvaljeno to što je Crna Gora donijela Nacionalnu stragtegiju za drogu 2024-2027.
Mijović je, govoreći o stanju u policiji, podsjetila da neodstaje minimum 1,5 hiljada službenika, ali da, pored toga, imaju fantastične rezultate u borbi protiv kriminala i korupcije.
Ona je podsjetila da je sistem zapošljavanja policijskih službenika izuzet iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Sada prvi put provjeravamo integritet budućih policijskih službenika, da ne bi dolazili u situaciju da moramo da hapsimo direktora policije ili visokorangirane policijske službenike - rekla je Mijović.
Ona je, govoreći o migracijama, naglasila da je u non-pejperu pohvaljeno da je Crna Gora prošle godine razbila mrežu krijumčarenja migranata.
Mijović je naglasila da je readmisija je veliki izazov i da EU zahtijeva da Crna Gora potpiše što veći broj sporazuma o readmisiji, navodeći da je tu više pitanje volje države porijekla.
Ona je, govoreći o viznoj politici, rekla da EK zamjera Crnoj Gori i da traži da bude 100 odsto usklađen bezvizni režim.
Prema riječima Mijović, pokušavaju da objasne EK da su, zato što je Crna Gora turistička država, donijeli odluku o stavljanju određenih država koje su EU sporne na listu bezviznih zemalja.
- Nakon završetka ljetnje turističke sezone ćemo dostaviti izvještaj koliko je Crna Gora prihodovala od turista iz država koje su sporne. Nastojaćemo da vizni režim uskladimo sa viznim režimom EU - poručila je Mijović.
