Ovo je poručila šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj gori, dr sc. med Mina Brajović u intervjuu za "Dan".
Ona je upozorila da Crna Gora već ima stopu pušenja iznad evropskog i svjetskog prosjeka, a posebno zabrinjava trend rasta upotrebe duvanskih i nikotinskih proizvoda među mladim ženama.
– Alarmantno je ono što se danas dešava među djecom i adolescentima. Skoro svako peto dijete koristi e-cigarete i "opasne" vrećice – proizvode koji se predstavljaju kao moderni, bezopasni i bez dima, a u stvarnosti služe istoj svrsi kao i cigarete decenijama unazad: da stvore zavisnost – ukazala je Brajović.
Crna Gora je u septembru prošle godine pristupila Globalnoj inicijativi za čist vazduh u zatvorenom prostoru. Da li se sa riječi prešlo na djela?
Ulaskom u Globalnu inicijativu za čist vazduh u zatvorenom prostoru, Crna Gora je poslala jasnu poruku – nema kompromisa sa javnim zdravljem, zaštitom životne sredine i budućnošću naše djece. Prvi i najvažniji korak kako bi se toj inicijativi "udahnuo" život podrazumijeva uvođenje potpune zabrane upotrebe svih duvanskih i nikotinskih proizvoda u zatvorenim prostorima. Nauka je jasna: duvanski proizvodi su toksični po zdravlje, a pasivno pušenje ubija. Ni elektronske cigarete ni proizvodi koji zagrijavaju duvan nisu bezopasni. Oni ne samo da emituju nikotin, teške metale, ultrafine čestice i druge opasne supstance, već šalju i jednu vrlo opasnu poruku da je upotreba nikotina normalna. Ovi proizvodi su opasni jer otvaraju vrata novom talasu zavisnosti, ugrožavajući zdravlje naše djece i mladih. Očekivanja roditelja, zdravstvenih radnika i građana da Crna Gora dobije snažan, moderan Zakon o kontroli upotrebe duvana, koji će istinski zaštititi najmlađe, još uvijek nisu ispunjena. Svako odlaganje usvajanja i dosljedne primjene Zakona o kontroli upotrebe duvana isključivo je u korist duvanske i nikotinske industrije, čiji poslovni model i stvaranje profita zavise od stvaranja i iniciranja zavisnosti među djecom i mladima. Naučni dokazi postoje, međunarodne obaveze postoje, javna podrška postoji. Ono što ne smije postojati jeste odugovlačenje kada znamo da svaka godina kašnjenja znači zavisnost i zdravstvene posljedice koje su se mogle spriječiti. Ulazak u pomenutu inicijativu jeste snažan korak, ali prava promjena počinje tek kada se politička volja pretoči u zakon o kontroli upotrebe duvana po mjeri zdravlja, koji se sprovodi radi zaštite svakog građanina od toksičnog uticaja duvanskih i nikotinskih proizvoda. Zakon koji štiti našu djecu i mlade ne smije čekati "bolji trenutak", jer za zdravlje onih koji su naša budućnost bolji trenutak je uvijek danas. Ovo je mjera odgovornosti, test odlučnosti, naših vrijednosti i spremnosti da se pređe sa riječi na djela, ostavljajući budućim generacijama legat koji zaslužuju – zdravlje, čist zrak i sigurnost.
Ministarstvo zdravlja i IJZCG godinama najavljuju izmjene Zakona o kontroli upotrebe duvana. Da li ste upoznati sa sudbinom tog propisa?
Da, upoznati smo sa sudbinom predloga tog zakona. Iako je Ministarstvo finansija uputilo Skupštini ovaj predlog zakona prije par godine, on i dalje čeka. Dok mi čekamo, industrija ne čeka. Ona djeluje brzo, agresivno i ciljano – prema našoj djeci. Podaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore alarm su koji više ne smijemo ignorisati. Gotovo svako peto dijete od 16 godina svakodnevno koristi elektronske cigarete, a dio njih je prvi put posegnuo za nikotinom prije trinaeste godine. To nije statistika – to su naša djeca. To su životi koji tek počinju, a već su izloženi supstanci za koju nauka jasno i nedvosmisleno kaže: nikotin je visoko zavisan i štetan.
Nauka je jasna i neumoljiva: duvan ubija do 50 odsto svojih korisnika kada se koristi tačno onako kako je industrija predvidjela. Nakon decenija globalnih napora i uspješnih mjera kontrole ponude i potražnje, industrija sada uzvraća udarac – i to preko naše djece. Arome, elegantna i šarena pakovanja, agresivna promocija na društvenim mrežama – sve to snažno privlači mlade, uključujući i one koji nikada ne bi zapalili cigaretu. Pod plaštom tzv. smanjenja štete, zloupotrebljavajući nedostatak pouzdanih, naučnih podataka, duvanska i nikotinska industrija radi na tome da normalizuje upotrebu nikotina i gura proizvode poput nikotinskih vrećica kao bezbjedne alternative. Ali, istina je jednostavna: ne postoji bezbjedan nivo izloženosti nikotinu za djecu i adolescente. Mozak se razvija do oko 25. godine. Nikotin u tom periodu može trajno oštetiti pažnju, učenje, pamćenje, povećati impulsivnost i rizična ponašanja, izazvati dugotrajne promjene u strukturi mozga i neurotransmiterskim sistemima. Adolescenti postaju zavisni brže i pri nižim dozama nego odrasli. Za sve roditelje treba da bude jednako zabrinjavajuće saznanje da je nikotin povezan sa većim rizikom od anksioznosti, depresije, poremećaja raspoloženja i kasnijeg korišćenja cigareta, alkohola i drugih supstanci. Čak i bez dima, nikotin povećava krvni pritisak, ubrzava rad srca i opterećuje kardiovaskularni sistem.
Zabrinjavaju i podaci o upotrebi nikotinskih vrećica. Da li treba zabraniti njihovu upotrebu?
Nikotinske vrećice su slatke, šarene, sa ukusima manga ili vanile – jer arome smanjuju osjećaj jačine nikotina i čine zavisnost lakšom "za započeti", a gotovo nemogućom "za prekinuti". To nije inovacija, to je manipulacija. Iza lijepog pakovanja stoji hladna računica industrije smrti: zbog strožih regulativa, profit duvanske i nikotinske industrije opada, pa sada crta metu na čelu naše djece – pretvarajući ih u novu generaciju zavisnika. Nikotin krade izbor prije nego što djeca uopšte shvate šta biraju. Tu smo već bili. Platili smo visoku cijenu sa cigaretama. Prema podacima SZO, Crna Gora svake godine izgubi 2.000 života zbog upotrebe duvanskih proizvoda. Nemamo pravo da ćutimo i gledamo kako se istorija ponavlja u novom, "bezdimnom" pakovanju.
Roditelji moraju da traže zaštitu. Društvo mora da reaguje. Poslanici imaju odgovornost koja prevazilazi politiku i dnevne interese. Jedina odgovorna odluka je usvajanje Zakona o kontroli upotrebe duvana i zabrana nikotinskih vrećica. Crna Gora ne može sebi da priušti da izgubi ovu bitku. Naša djeca nijesu tržište. Njihovo zdravlje nije na prodaju. Naša djece zaslužuju budućnost bez nikotinske zavisnosti.
Da li Crna Gora dovoljno ulaže u zdravstveni sistem?
Odgovor na to da li Crna Gora dovoljno ulaže u zdravstveni sistem ne može biti jednostavan, "da" ili "ne". Ključno pitanje nije samo koliko se ulaže, već kako se sredstva ulažu i kakve rezultate ta ulaganja proizvode po zdravlje građana.
Crna Gora, kao i mnoge druge zemlje, suočava se sa ozbiljnim pritiscima na zdravstveno finansiranje usljed starenja stanovništva, rastućeg opterećenja hroničnim bolestima, eskalacije troškova ljekova, ubrzanog tehnološkog razvoja i sve većih očekivanja bolje informisanih građana. U tom kontekstu, ulaganje u zdravstvo ne smije se posmatrati kao trošak, već kao ulaganje u ekonomski razvoj, socijalnu stabilnost i otpornost društva.
Iako se sredstva za zdravstvo izdvajaju, jasno je da postoje značajni strukturni problemi koji ograničavaju njihov stvarni efekat. Posebno zabrinjava snažan rast troškova ljekova, uz istovremeno visoka izdvajanja iz džepa građana za ljekove i dijagnostičke usluge. Ovakva kombinacija ne samo da ugrožava pravičnost sistema, već dovodi i do toga da zdravstveni troškovi guraju brojne porodice u finansijsku nesigurnost i siromaštvo.
