Kako su rekli autori, radi se o strateškom dokumentu sa smjernicama i preporukama za dugoročni razvoj zemlje.
Govoreći o značaju zdravlja za društvo, Vuksanović Božarić istakla da je zdravlje najvredniji resurs Crne Gore, te da ulaganje u zdravlje građana znači ulaganje u ekonomski razvoj, socijalnu stabilnost i sigurnu budućnost.
– Zdravlje za sve jeste ostvariv cilj, ali zahtijeva sistemske promjene, jasne strategije, dugoročno planiranje i odgovorno upravljanje – naglasila je Vuksanović Božarić.
Ona je govorila o važnosti primarne zdravstvene zaštite, jačanju domova zdravlja, porodične medicine i hitne pomoći, kao i o razvoju i motivaciji zdravstvenog kadra. Takođe je naglasila da digitalizacija i nove tehnologije mogu unaprijediti dijagnostiku, dostupnost i efikasnost zdravstvenog sistema, uz poštovanje etičkih standarda.
– Djeca, mladi, oralno zdravlje i palijativna njega predstavljaju strateške prioritete za održivost i kvalitet zdravstvene zaštite u Crnoj Gori – dodala je Vuksanović Božarić.
Publikacija koja je juče promovisana u Rektoratu sadrži ekspertske analize i preporuke u osam ključnih oblasti: obrazovna politika, ekonomska politika, zdravstvena politika, pravna zaštita, kulturna politika, energetska održivost, reindustrijalizacija i digitalna transformacija. Njena svrha je da javnim institucijama, donosiocima odluka i široj javnosti ponudi konkretna, na znanju utemeljena rješenja za unapređenje javnih politika.
Skup je otvorio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je ocijenio da se Crna Gora danas nalazi u jednoj od najvažnijih etapa svog državotvornog trajanja.
– Ove godine obilježavamo dvadeset godina od obnove nezavisnosti, dok ćemo 2028. godine obilježiti sto pedeset godina od međunarodnog priznanja na Berlinskom kongresu. To su snažni istorijski simboli koji nas obavezuju da, svjesni odgovornosti prema prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, damo svoj doprinos daljem prosperitetu Crne Gore i njenoj evropskoj perspektivi – kazao je Milatović.
Prof. dr Jovan Đurašković istakao je da iskustvo tranzicije pokazuje koliko je institucionalni okvir ključan za održiv ekonomski rast.
– U pogledu dinamičnog razvoja crnogorske privrede, iskustvo tranzicije pokazuje da su tradicionalne razvojne ideje koje naglašavaju akumulaciju kapitala u sjenci fundamentalnog cilja – izgradnja institucija. Slabe institucije su učinile da tempo konvergencije ka razvijenim privredama bude veoma spor. Važno je jačati inkluzivne institucije koje, primarno, podstiču konkurenciju i povećavaju produktivnost. Dodatno, neophodno je jačati institucije u okviru ekonomske politike, jer one povećavaju kompetentnost i kredibilitet, opredjeljujuće determinante za generisanje povjerenja na tržištu – rekao je Đurašković.
Dr Branka Bošnjak je istakla da UCG, kao jedini državni univerzitet, ne može i ne smije biti samo formalni konsultant i da znanje koje postoji na UCG predstavlja strateški resurs države i mora biti sistemski uključeno u proces donošenja odluka.
– U periodu pred nama, posebno u kontekstu EU, Crna Gora nema luksuz da ignoriše ekspertizu sopstvene akademske zajednice. Ovo je otvoren poziv donosiocima odluka da Univerzitet počnu uvažavati kao ravnopravnog partnera u kreiranju strateških politika. Ignorisanje znanja nije samo akademski problem, to je razvojni rizik za državu. Uloga medija je ključna u ovom procesu, a akademskoj zajednici poručujemo: Univerzitet ne smije biti tih. Profesori i naučnici imaju pravo i obavezu da učestvuju u javnom prostoru, da nude rješenja i da zahtijevaju da se njihovo znanje poštuje. UCG je spreman. Pitanje je da li je država spremna da znanje stavi u centar svojih politika – poručila je Bošnjak.
