Piše: Mladen Grgić

U minulom periodu Crna Gora je promijenila dvije vlade za samo godinu dana, Ustavni sud je bio blokiran, naš pravosudni sistem je bio u v.d stanju, naša evropska perspektiva je bila upitna, uz zabrinjavajuće poruke koje su dolazile od naših zapadnih partnera. Nestabilnost i neizvjesnost bile su ključne riječi koje opisuju tadašnji politički period.

Već od stupanja na dužnost predsjednika države krenuli smo u intenzivnu međunarodnu kampanju, gdje smo se trudili da objasnimo našim partnerima da ovo što se dešava u Crnoj Gori jesu očekivane tranzicione boljke jednog sistema koji se po prvi put suočava sa demokratskim procesom smjene vlasti i da će to ojačati demokratske institucije naše zemlje. Uložen je sav kredibilitet kako bi se tražila neka vrsta političkog kredita za Crnu Goru.

Saopštavali smo im da ćemo dobiti prvu političku vladu od 2020. godine, da će biti formirana široka koalicija kako bismo uspjeli da obezbijedimo sva neophodna imenovanja u pravosuđu, da će Crna Gora ostati na zacrtanom spoljnopolitičkom kursu i da možemo postati uspješna priča – neophodna Crnoj Gori, regionu zapadnog Balkana, ali i Evropskoj uniji, kako bismo poslali poruku da je proces integracije živ i podstakli ostale zemlje kandidate da pokrenu točak reformi.

-SHUTTERSTOCK

Nakon inicijalnih tranzicionih muka, činilo se da naše društvo polako demokratski sazrijeva. Dostojanstvena smjena vlasti na predsjedničkom nivou, mirni i konkurentni izborni proces, koji više nije igra nulte sume, ulivali su povjerenje da smo spremni da snažno koračamo ka još jednom važnom istorijskom cilju. Zato je parola "28. članica 2028. godine" postala ključna poruka.

Odblokiran proces integracija

Danas svjedočimo svakodnevnom ohrabrivanju od strane Brisela i zemalja članica da je Crna Gora na pravom putu. Imali smo međuvladinu konferenciju, koja jeste bila simbolična, ali je poslala važnu političku poruku da je proces odblokiran i da ponovo sve zavisi od nas. U početku stidljivo, a sada i otvoreno sa zapadnih adresa odjekuje 2028. godina kao moguća istorijska za Crnu Goru. Očekujemo IBAR, koji će ponovo poslati jednu snažnu političku poruku da smo na pravom putu i da redovno vraćamo dobijeni politički kredit. Nakon napretka ostvarenog u parlamentu, sada je na redu Vlada da isporuči rezultate.

Ono što je sada važno imati u vidu jeste da, iako geopolitički element igra ključnu ulogu, Crna Gora mora sprovesti reforme koje će unaprijediti vladavinu prava i učiniti je poželjnom članicom. Zato ne smijemo sve karte staviti na geopolitičke faktore – rat u Ukrajni, maligni uticaji Rusije, regionalne krize i sl. Mi dugujemo našim građanima sprovođenje suštinskih reformi koje će i oni osjetiti. Upravo je to bila jedna od poruka koju smo mogli čuti tokom prve zvanične posjete Kraljevini Holandiji od obnove nezavisnosti. Zemlji koja je upravo jedna od onih koje stavljaju reforme ispred politike. Zbog toga je ta posjeta imala posebnu važnost.

Evropska unija nije nam potrebna samo kao forma, već kao potvrda suštinskih promjena u društvu. Život ne prestaje našim ulaskom u Uniju, već je to samo korak bliže porodici najrazvijenijih demokratija i ekonomija svijeta. Korak koji nam je neophodan za bolju budućnost.

Šansa za privredu

Ubrzanje našeg puta i što brže pristupanje posebno su važni za našu privredu. Svaka godina odlaganja punopravnog članstva nas košta, a posebno kada je u pitanju ekonomija. Prilagođavajući naše zakonodavstvo evropskom, a nemajući isti pristup jedinstvenom tržištu i evropskim fondovima, doveli smo sebe u nezavidan položaj, a našu privredu učinili nekonkurentnijom u odnosu na region. To je posljedica insistiranja na tehničkom dijelu pregovora, gdje je najlakše bilo dobiti "štrikove" u oblasti ekonomije.

Kasnije je nestabilnost vlada donijela i dozu ekonomskog populizma i potrebu za brzim rezultatima, sa fokusom na kratkoročne ciljeve, bez prijeko potrebnih sistemskih reformi.

Zaboravljamo pritom da je dugoročni i održiv razvoj moguć jedino kroz strukturne reforme i jasne strategije razvoja.

Upravo nas proces evropskih integracija gura ka suštinskim i sistemskim reformama, koje su dugo bile u zapećku zbog blokade uslovljene nedostatkom konsenzusa za imenovanje u pravosuđu.

I sam ekonomski momenat je pogodan za implementaciju sistemskih reformi. Nakon ekspanzivnih fiskalnih politika u postkovid periodu, danas se suočavamo sa drugačijim ekonomskim okolnostima. Izašli smo iz perioda izuzetno visoke inflacije, koja je drastično uticala na smanjenje životnog standarda, dok se rast i priliv stranih direktnih investicija smanjuju usljed usporavanja evropskih ekonomija. Suočavamo se sa ozbiljnim problemom nedostatka radne snage, a povećanje zarada nema dovoljno stimulišuće efekte da nadomjesti taj nedostatak. To je goruće pitanje naše ekonomije u narednom periodu, a kvalitet odgovora na njega umnogome ćeusmjeriti dalji razvoj naše ekonomije.

Na kraju, proces integracija ne čine apstraktni pojmovi koji se često koriste u političkim govorima. To je proces koji mora da donese opipljive promjene i novu matricu ponašanja naših institucija. Zato se proces vladavine prava ogleda u svakoj odluci predsjednika države, vlade, lokalne samouprave. Moramo biti posvećeni vladavini prava i djelovati u skladu sa zakonom, pa i onda kada je to protiv naših političkih interesa. Kroz primjer možemo vratiti vjeru u pravnu državu i tek onda i od građana tražiti isto. Put do Brisela vodi preko Šavnika.

(Autor je savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju)