Piše: dr Dejan Jovović

Centralne banke razvijenih ekonomija očekuju da će udio zlata u globalnim rezervama porasti, na račun američkog dolara. Potražnja za zlatom, do koje dolazi uprkos naglom porastu cijene žutog metala, posledica je pokušaja centralnih banaka da diversifikuju svoja ulaganja u alternativne valute i sredstva, naročito nakon što su "SAD upotrebile dolar kao oružje u sankcijama protiv Rusije".

Osnovni motiv za uvećanje zlatnih rezervi je to što Amerika dolar koristi kao političko sredstvo protiv određenih država. One se brane tako što izlaze iz dolara i ulažu u zlato. Pojačano štampanje dolara i eura uticalo je na inflaciju, a investitori se od nje brane tako što ulažu sredstva u investiciono zlato.

Za razliku od zlata koje je otelotvorenje vrijednosti, papirni dolari nemaju suštinsku vrijednost. Oni mogu da funkcionišu kao svjetski novac, olakšavajući trgovinu, investicije, kredite i djeluju kao skladište vrijednosti u mjeri u kojoj su podržani ekonomskom moći američke države i njenog finansijskog sistema. U stvari, od suspenzije konvertibilnosti papirne američke valute u zlato 1971, dolar je de fakto fiat novac, koji pokriće svoje vrijednosti nema ni u kakvom konkretnom dobru (poput zlata ili srebra), već mu vrijednost daje garancija institucije koja ga izdaje. To znači da fiat novac nema nikakvu upotrebnu vrijednost, osim vrijednosti papira na kojem je odštampan ili metala koji su korišćeni za pravljenje kovanica. Prosto rečeno, fiat novac "vrijedi zato što centralna banka i država kažu da vrijedi". Sve današnje svjetske valute spadaju u fiat novac.

Udio dolara u globalnim deviznim rezervama opao je sa više od 70 odsto u 2000. godini, kad je bio nesumnjivo hegemonijska rezerva, na oko 55 odsto danas i taj pad povjerenja u američku valutu će se nastaviti. U slučaju kolapsa dolara i međunarodnog monetarnog sistema, BRIKS može da ponudi alternativu, uključujući "pravu valutu podržanu robom na razmjeni", smatra ruski direktor u MMF-u. Članice BRIKS-a mogle bi da stvore zajedničku valutu koja bi se bazirala na valutama pet zemalja članica organizacije, među kojima su: kineski juan, indijska rupija, ruska rublja, brazilski real i južnoafrički rand. O tome se razgovara i biće neophodno da se sve te ideje realizuju i da budu podržane realnom robnom razmjenom.

Brojni zapadni mediji često pišu o nedostacima aktuelnog monetarnog sistema, spominjući BRIKS kao organizaciju koja je u stanju da ponudi alternativu. U septembru prošle godine, posle samita zemalja BRIKS-a u Južnoj Africi u avgustu, prvi put je u javnosti predstavljena novčanica koja bi mogla da postane nova svjetska valuta. Naime, ruski ambasador u Južnoj Africi demonstrirao je novčanicu "briks 100", što se tada moglo ocijeniti kao propagandni potez. Događaji iz Pretorije u potpunosti se uklapaju u plan ovog saveza o dedolarizaciji međunarodne trgovine i što široj upotrebi nacionalnih valuta, što je jedan od osnovnih postulata BRIKS-a.

Spekulacije da bi BRIKS eventualno mogao da plasira svoju valutu na svjetsko tržište u 2024, dobijaju na zamahu ako se uzmu u obzir najavljeni samit ove organizacije u Kazanju u Rusiji od 22. do 24. oktobra ove godine i odluke koje se očekuju.

Naime, na prošlogodišnjem samitu BRIKS-a istaknuta je potreba da se u obračunima koriste nacionalne valute. Ocijenjeno je da je ovo globalni trenutak za korišćenje lokalnih valuta, alternativnih finansijskih procedura i sistema plaćanja. S tim u vezi, lideri BRIKS-a zadužili su ministre finansija svojih zemalja da rade na ovim pitanjima. Oni su osnovali grupu da do narednog samita razmotre "pitanje formiranja alternativnog platnog sistema". BRIKS je spreman da traži mogućnosti za poboljšanje "stabilnosti, pouzdanosti i poštenih i fer odnosa u globalnoj finansijskoj arhitekturi". Mišljenja ekonomskih stručnjaka o implikacijama ili potencijalu valute BRIKS-a su podijeljena. Ipak, nova valuta mogla bi da bude od presudnog značaja za dalji razvoj saveza. Posvećenost diversifikaciji iz američkog dolara u međunarodnim transakcijama sugeriše da bi zajednička valuta mogla da bude strateški korak u daljem jačanju ekonomske saradnje među članicama.

BRIKS kao ekonomska alijansa svakako nije nov fenomen u geopolitičkom sektoru. BRIKS je 2023. postao jedna od glavnih geopolitičkih tema zbog svoje borbe za multipolarni svjetski poredak i okončanja dominacije dolara. Svi znaci ukazuju na to da blok razvija svoju valutu u svrhu jednostrane trgovine. Projekat sve više dobija na značaju ako se imaju u vidu sankcije zapadnih zemalja prema Rusiji, koja bi formiranjem valute BRIKS-a nesumnjivo ostvarila benefite.

Zemlje članice grupe BRIKS objavile su posle sastanka održanog juna ove godine u Rusiji da su u završnoj fazi svoje misije dedolarizacije i da je "potvrđen njihov novi platni sistem, koji će postati konkurent trenutnoj globalnoj rezervi američkog dolara". Cilj bloka je da njegov multipolarni međunarodni monetarni sistem označi kraj američkog dolara, kao jedine globalne rezervne valute.

Dugo se raspravljalo o novom sistemu plaćanja, ali sada je BRIKS službeno potvrdio svoj razvoj i pravu metu – američki dolar. Ekonomski savez BRIKS-a je u poslednje dvije godine nastojao da ospori globalni ekonomski status kvo. Blok je tražio alternativu finansijskog poretka kojim dominira Zapad. Ti napori ogledaju se u obliku pojačane prakse dedolarizacije i promocije vlastitih lokalnih valuta bloka. BRIKS ima za cilj prekidanje veze s američkim dolarom i korišćenje lokalne valute za sve prekogranične transakcije među zemljama članicama. Ovaj potez privlači i druge zemlje u razvoju da se pridruže BRIKS-u. Ideja o odbacivanju dolara u korist lokalnih valuta i novih globalnih rezervi postala je sve popularnija širom svijeta. Koncept valute, podržane zlatom i digitalnim valutama centralnih banaka, smatraju se pogodnim alternativama.

Postoji dugoročni trend ka diversifikaciji valuta u globalnim finansijskim transakcijama i trgovini, i sve veća upotreba nacionalnih valuta u međusobnim plaćanjima. Bez obzira na trgovinu u drugim valutama, američki dolar je još relativno jaka svjetska valuta i globalno sredstvo plaćanja i postepeno se smanjuje njegova uloga u kontekstu dugoročnog pomjeranja moći od Zapada ka Istoku.

Kriza u kojoj se svijet nalazi ne pokazuje znakove usporavanja. Američki javni dug već je dostigao 35 hiljada milijardi dolara. Inače, ukupan svjetski dug dostigao je ove godine ogroman iznos od 315 hiljada milijardi dolara, dok je ukupan BDP iznosio 109 hiljada milijardi dolara, nešto više od trećine tog globalnog duga. Rastući značaj zemalja BRIKS-a u svjetskoj privredi i politici, koji je postao jači, za sada, sa pet novih članova (Saudijska Arabija, Iran, UAE, Egipat i Etiopija) od 1. januara ove godine, koje raspolažu sa 30 odsto svjetske (kopnene) površine, 45 odsto svjetske populacije, oko 37 odsto svetskog BDP-a, nužno će dovesti do određenih promjena snaga i centara moći u procesu transformacije ka multipolarnom poretku u svijetu.

politika.rs

(Autor je ekonomista, naučni savjetnik)