Potez bi mogao dodatno da zategne odnose sa SAD, posebno nakon što je američki potpredsjednik Džej Di Vens kritikovao odluku, nazvavši je kaznom za "odbijanje cenzure".
Iako je iznos relativno skroman u poređenju sa ranijim kaznama koje je Brisel izricao velikim tehnološkim kompanijama, Vašington već mjesecima pritiska EU da ublaži svoje digitalne propise tokom trgovinskih pregovora.
"X" je proglašen krivim za kršenje obaveza transparentnosti koje imaju veoma velike onlajn platforme prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA). Komisija tvrdi da je dizajn plave oznake, koja je od verifikacije korisnika pretvorena u plaćenu uslugu, "obmanjujući".
Brisel navodi i da X-ova "biblioteka oglasa" nije dovoljno transparentna, kao i da kompanija ne obezbjeđuje obavezan pristup javnim podacima istraživačima.
Ova kazna predstavlja kraj samo jednog djela istrage protiv X-a, pokrenute prije skoro dvije godine kao prve u okviru DSA. Ostala poglavlja, poput borbe protiv ilegalnog sadržaja i suzbijanja manipulacije informacijama, i dalje su u toku.
TikTok se "izvukao"
Izvršna potpredsjednica Komisije za tehnološki suverenitet, Hena Virkunen, uporedila je odluku o X-u sa odlukom o TikToku objavljenom istog dana. Istraga TikTokove biblioteke oglasa okončana je bez kazne jer je kompanija pristala da izmjeni određene funkcije.
- Naš cilj nije da izričemo najveće moguće kazne, već da obezbjedimo poštovanje naših digitalnih zakona. Ako se pridržavate pravila - nema kazne - rekla je Virkkunen novinarima.
Prema DSA, kazne mogu dostići do 6 posto globalnog godišnjeg prometa. I dok se X-ovi prihodi procjenjuju na milijarde, ukupni prihodi kompanija u Maskovom vlasništvu su znatno veći.
Virkkunen je istakla da je iznos kazne "srazmeran" i da je određen prema prirodi prekršaja, broju pogođenih korisnika u EU i trajanju nepravilnosti. Na pitanje kako je tačno izračunat iznos, jedan visoki zvaničnik Komisije je ponovio da se radi o proporcionalnosti i da to "ne može da se svede na prostu ekonomsku formulu".
