Jevrejska zajednica u Crnoj Gori jedna je od najmanjih u svijetu, formalno postoji 10 godina, ali izuzetno je aktivna i posvećena poboljšanju položaja svojih pripadnika. U razgovoru za "Dan" njeni članovi navode da su integrisani u crnogorsko društvo, da antisemitizma nema, osim pojedinačnih ispada, ali ističu da su jedini od tri vodeće monoteističke religije koja u Crnoj Gori nema svoj hram, sinagogu, iako su od Glavnog grada Podgorica prije nekoliko godina dobili plac. Na čelu Jevrejske zajednice je Nina Ofner Bokan, koja ističe da su Jevreji u našoj državi integrisani u crnogorsko društvo, te da kao i svi drugi građani dijele iste nade i strahove.
– U Crnoj Gori nas je jako malo i veliki broj je iz mješovitih brakova, zato naš položaj u velikom zavisi od međureligijskog sklada koji je u našoj zemlji na zavidnom nivou. Zahvaljujući međusobnom poštovanju i razumijevanju, koji umnogome doprinose tome, i danas se možemo pohvaliti da smo zemlja u kojoj nema antisemitizma – ocijenila je Ofner Bokan.
Na pitanje koliko zajednici daje na snazi to što na svom čelu ima ženu, naša sagovornica kaže da u religijskom dijelu vođstvo pripada muškarcima, u Crnoj Gori vrhovnom rabinu Lucianu Moši Preleviću, a u sekularnom, za etnički dio bi se moglo reći da pripada tom spektru, jevrejstvo je odavno proglasilo muškarce i žene ravnopravnim.
– S obzirom na činjenicu da je u jevrejstvu relativno normalna pojava da su žene na položajima, vjerujem da je i u Crnoj Gori tako, to ne bi trebalo nikog da čudi, već da se smatra kao nešto normalno, tako da u tome ne vidim ni specijalnu snagu, ni slabost. Smatram da se time ne treba posebno dičiti ili ponositi. Izrael je imao premijerku, izuzetnu Goldu Meir, u vrijeme kada o tome nisu mogle sanjati ni zapadne države, a kamoli neposredno susjedstvo
Izraela na Bliskom Istoku.Rukovodstva se smjenjuju, prije mene na ovom mjestu su bila dva muškarca, ne znam ko će biti posle mene. Neosporna je činjenica da polovi imaju različite senzibilitete i da svako unosi svoj, pa je možda zato i dobro da se povremeno smjenjuju polovi na čelima institucija. Vjerujem da sam svojim senzibilitetom prebacila fokus na neke stvari koje su možda ranije bile zapostavljene ili im se nije dovoljno poklanjalo pažnje. Prije svega akcenat je briga o svim Jevrejima, njihovim potrebama, njegovanju zajedništva i tradicije. Nakon toga je izgradnja dobrih međureligijskih odnosa, koji su, po mom mišljenju, osnova zdravog društva. Što se tiče tekućih poslova, smatram da ih na isti način obavljaju i muškarci i žene – kaže Bokan Ofner.
Vrhovni rabin Crne Gore Lucijano Moše Prelević smatra da su Jevreji dio crnogorske društvene raznolikosti, te ističe Crnu Goru kao pozitivan primjer u smislu načina života i njegovanja dobrosusjedskih odnosa koji Jevreji grade sa pripadnicima drugih vjera i nacija.
– Zajednici nedostaje sinagoga, Bet Kneset, to posebno mjesto okupljanja. Radimo na obezbjeđenju sredstava za njenu izgradnju i iskreno se nadamo da će sinagoga biti nosilac jevrejskih vrijednosti, da će snažiti jevrejski duh i biti središte većeg dijela aktivnosti zajednice – kaže Prelević.
Poručuje da je ključna stvar i odrednica, kako nacionalnog bića, tako i njegovog religijskog opredjeljenja, tradicija.
– Jevrejska zajednica Crne Gore je mlada zajednica i za razliku od mnogih starijih jevrejskih zajednica nema tradiciju koju stariji članovi, djedovi i bake prenose mladima. Glavni zadatak je stvoriti tu tradiciju, jer tradicija je, a to najbolje pokazuje Crna Gora, važna za jedan tradicionalan narod. Trebamo stvoriti vlastitu istoriju. Praktično od osnivanja zajednice, stvaraju se uslovi kako bi omogućili da izražavamo, očuvamo i njegujemo običaje jevrejskog naroda i nacionalnog identiteta. Sa sinagogom ćemo dobiti priliku da ga dodatno osnažimo, kao i da promovišemo zajednicu kao dio društva – istakao je Prelević.
Odnedavni potpredsjednik Jevrejske zajednice Slaven Radimiri (Levi) ističe da je biti Jevrej, prema njegovom mišljenju, privilegija, jer nije bitno u kom dijelu svijeta živi, zna da pripada hiljadama godina unazad narodu i vjeri koja se uprkos velikim žrtvama kroz istoriju sačuvala do dan-danas.
– U Crnoj Gori mnogo ljudi ne poznaje jevrejsku vjeru, običaje, tradiciju, pa im je možda iz tog razloga strana. Iako postoje određene poteškoće, Crna Gora je jedna od malobrojnih zemalja u kojima ste zaštićeni i sigurni, bilo koje vjere ili nacije bili – naglašava Radimiri.
On navodi da diskriminacije uvijek ima, pogotovo što su u Crnoj Gori na snazi "plemenska poznanstva i veze".
–U mojoj Boki kotorskoj ja i moja familija jesmo prihvaćeni. Boka je sinonim tolerancije, ona je blago koje su gradili i grade svi njeni stanovnici – ističe on.
Navodi da se u Crnoj Gori previše daje na važnosti ko je koje vjere ili nacije.
– Treba poštovati svoje korijene, vjeru, običaje, jezik, tradiciju, ali prvenstveno to treba raditi unutar svog doma i familije. Ako sam nekome važna statistika neka bude, ja to odbijam da budem i želim da živim slobodno bez svrstavanja. Bitno je biti čovjek i poštovati prvo sebe, a tek onda druge –ocjenjuje Radimiri.
Prema riječima člana Jevrejske zajednice Đorđa Raičevića, Crna Gora kao građanska, višenacionalna i multikonfesionalna država pruža jednake šanse svim njenim građanima nezavisno od njihovog nacionalnog porijekla i vjerske opredijeljenosti.
– Tako i građani pripadnici jevrejskog naroda i vjere imaju iste šanse i mogućnosti kao i ostali zavisno od njihove sposobnosti i volje. To što su Jevreji ne daje im ni prednosti a ni ne onemogućava ih – navodi on.
Raičević kaže da je potomak mješovitog braka, po ocu Crnogorac, a po majci Jevrej, te ne osjeća drugačiji odnos ni prema sebi, ni prema članovima svoje porodice.
– Lično se ni ja ni članovi moje porodice nijesmo sretali ni sa jednim vidom diskriminacije uzrokovanim našim porijekom. Što ne znači da je apsolutno nema. Činjenica da sam na neki način pripadnik manjine ni meni ni članovima moje porodice ni u kojoj mjeri nije ni pomogla, a ni odmogla u karijeri i životu – zaključuje Raičević.
