Jom Kipur, (poznat i kao Dan pokajanja), smatra se najsvetijim i najsvečanijim jevrejskim praznikom.  U osnovi praznika je "pokajanje" i "pomirenje".  Jevreji tradicionalno obilježavaju ovaj sveti dan 25-časovnim potpunim postom i posvećenošću molitvama. Hrana, piće, kupanje, poslovi sa uljem (miropomazanje, trljanje, mazanje, čak i dodirulja), i bračni odnosi su zabranjeni.  Post počinje po zalasku sunca, a završava sa početkom noći narednog dana.

Služba za Jom Kipur počinje molitvom "Kol Nidre" (koristi se i naziv "Kol Nidrei"), koja je ustvari jedna "aramejska deklaracija", a "recituje" se, odnosno pjeva, u sinagogi prije početka večernje službe za Jom Kipur (mora biti prije zalaska sunca).  Iako ne predstavlja klasičnu molitvu, "suvoparni pravni sadržaj" Kol Nidre-a, sa svim pratećim ceremonijalnim dodacima, je još od srednjevjekovnog perioda dopunjavan snažnim emotivnim tonovima, tako da predstavlja dramatični uvod u Jom Kipur (zbog čega se ponekad naziva i "noć Kol Nidre").  Napisan je na aramejskom, a ne na hebrejskom jeziku.  Ime molitve "Kol Nidre" potiče od uvodnih riječi pesme, i znači "svi zavjeti".  Poslušajte legendarnog pjevača Peri Koma kao kantora za Kol Nidre.

Jom Kipur pada desetog dana mjeseca Tišri po jevrejskom kalendaru, i sa njim se završava period Velikih Praznika.  U skladu sa jevrejskom tradicijom, Bog određuje na Roš Hašana svačiju sudbinu za tekuću godinu i upisuje je u "Knjigu Života", i čeka do Jom Kipura da "zapečati" svoju odluku.  U vrijeme Velikih Praznika, odnosno Strašnih Dana ("Jomim Noraim"), religiozni Jevreji pokušavaju da izmijene svoje ponašanje i traže oproštaj za sve loše učinjeno prema Bogu i prema drugima.  Veče i dan praznika Jom Kipur su predvidjeni za javne i privatne žalbe, ispovijedanja i priznavanja krivice.  Na kraju praznika, Bog prašta i oslobađa svoje vjernike.

"Talit" (četvorougaoni molitveni šal) se prostire za večernju molitvu - jedina večernja služba tokom cijele godine koja se obavlja na ovaj način.  Praznik Jom Kipur se završava posebnom službom "Ne'ilah", a sam kraj praznika Jom Kipur se oglašava duvanjem u šofar, koji označava i kraj posta.  Jom Kipur je uvijek jednodnevni praznik, u samom Izraelu, ili bilo gdje u svijetu.

Jom Kipur obilježavaju mnogi "sekularni" Jevreji, koji i ne moraju slaviti ostale jevrejske praznike. Mnogi sekularni Jevreji poste i idu u sinagogu samo na Jom Kipur - šta više za mnoge sekularne Jevreje period Velikih Praznika predstavlja jedino vreme kada dolaze u sinagogu.  Neki čak i ne poste, ali obilježavaju praznik u mnogim drugim aspektima.