Vjernici se tokom današnjeg dana pridržavaju posta, a bere se i posvećuje bosiljak.

Patrijarh Makarije je, posle otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao Krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru, gdje je praznik obilježen crvenim slovom kao zavjetni praznik.

Kako kaže hrišćansko predanje, narod je odgovorio patrijarhu molitvom Gospodi pomiluj, koja se i do danas na isti način pjeva na pravoslavnim liturgijama.

Na taj praznik, istovremeno se slavi uspomena na povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim.

Krst je čuvan u srebrnom sanduku u jerusalimskoj crkvi Vaskrsenja do 614. godine, kada su Persijanci zauzeli Jerusalim.

- Kada je car Hozroj osvojio Jerusalim i mnogi narod odveo u ropstvo, Krst bi prebačen u Persiju", odakle ga je na Golgotu, "hodeći bosonog i u bijednoj odjeći, iznio car Iraklije" - zapisano je u Ohridskom prologu vladike Nikolaja Velimirovića.

- Tada Časni krst bi položen u hram Vaskrsenja, na radost i utjehu cijelog hrišćanskog svijeta - napisao je episkop Nikolaj.

Tokom ratova krst se izgubio, a kasnije, kada je ponovo nađen, njegove djelove uzimali su spretni vjernici u nadi da imaju veliku moć, pošto su napravljeni od svetog drveta.

Prema nepotvrđenim podacima, čak su i neki srpski vladari imali djelove tog krsta.

Strogi post i narodni običaji

Na Krstovdan se drži strogi post, a mnogi vjernici tog dana jedu samo hljeb i grožđe.

Po narodnom vjerovanju, ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snegom, a ako nema padavina naredna godina biće sušna.

Dok za mnoge druge praznike koji su obilježeni crvenim slovom važi da ne treba sređivati kuću, usisavati i raditi druge slične poslove, na Krstovdan je obrnuto. Na današnji dan je dobro srediti kuću i tako je pripremiti za zimu. U suprotnom, vjeruje se da će vam cijele godine sve "ići naopako".

Za ljude rođene na ovaj dan vjeruje se da na svojim nejakim plećima nose sjenku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

Na jesenji Krstovdan, prema drevnim običajima, bere se i posvećuje bosiljak.