"Komunikacija predstavlja most između konfuzije i razumijevanja“ riječi su čuvenog afroameričkog propovjednika iz vremena crnačkog ropstva Net Tarnera. Saborni hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici bio je domaćin prve dijaloške tribine u ciklusu „Nauka i religija“ koja ima za cilj da kroz komunikaciju između predstavnika svijeta nauke i religije dođe do jasnog razumijevanja pojmova i znanja koji nas često zbunjuju.

U ovoj dijaloškoj tribini učešća su uzeli emeninetni govornici. Ispred vjerskih zajednica govorili su episkop buenosajerski Kirilo i efendija Džemal Dacić iz Mešihata Islamske zajednice dok su naučnu zajednicu u ovom dijalog predstavljali akademik CANU Igor Đurović, profesor Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore kao i Dušan Krcunović, profesor Filozofskog fakulteta, takođe sa našeg univerziteta. Tribinu je vodio arhijerejski protoprezviter podgoričko-kolašinski protojerej-stavrofor Gojko Perović koji je i urednik ovih dijaloških večeri.

Otvarajući ovo veče, otac Gojko je rekao da je cilj ove tribine, koja će biti redovna, da se obnovi dijalog između Crkve i svijeta u kome ona postoji u 21. vijeku. „Da li su svjetovi nauke i religije suprostavljeni ili je ta dihotomija vještačka“ upitao je otac Gojko najavivši svoje večerašnje sagovornike.

On je naglasio da je naročito važno prisustvo novog rektora Univerziteta Crne Gore koji svojim prisustvom u mnogome odgovara na pitanje koje ranije postavili.

Sa tribine

- foto: Mitropolija

Episkop buenosajreski i južnocentralnoamerički Kirilo Bojović u svojoj ličnosti u mnogome spaja i nauku i religiju. Prije posvećivanja svog života Hristu Bogu u cjelosti kroz monaški podvig, preosvećeni Kirilo se aktivno bavio matematikom, obavljajući i dužnost predavača i saradnika u nastavi na Prirodnomatematičkom fakultetu u Podgorici.

Vladike je na samom početku rekao da se on čitav život priprema za ovu temu. „Moj život se dijeli na dva perioda, period bavljenja naukom i drugi dio u kom sam se bavio teologijom“ naglasivši da nikada nije osjetio suprostavljenost te dvije oblasti.

Preosvećeni je naročito apostrofirao knjigu „Nauka i Religija“ episkopa Luke koji je bio hirurg ali i episkop Crkve Hristove. „Svaki dio čovjekove duše zahtijeva svoju hranu tako i ljudski razum takođe treba nahraniti potrebnim znanjima iz različitih oblasti“ rekao je vladika Kirilo i dodao da predmet nauke ne može biti potpuno različita od predmeta teologije. „Cilj i religije i nauke je isti – to je istina“ objašnjava vladika negirajući ikakvu distancu među njima.

Islam je u dijelu Mediterana u kom je bio domanantna religija pružao pogodno tle za širenje nauka naročito na polju matematike, fizike, mehanike, medicine i drugih oblasti. O odnosu islama i nauke govorio  Džemal Gocić.

Gocić je napočetku rekao da je neophodno biti otvren pred Drugim, i sa tom otvorenošću moramo razbijati predrasude koje možda ranije postoje. „Kuran nije u skladu sa naukom, već je nauka u skladu sa Kuranom“ rekao je efendija Gocić. „Poziv za naukom je utkan u Islam i postavljen kao druga ljudska težnja po prioritetima“ naglašava Gocić naglasviši da sve stvoreno u kosmsu kazuju slavu Božiju ili „bismilu“.

Predstavnik Islamske zajednice je ovom prilikom naročito naglasio da sve što postoji i sve što funkcioniše na svijet – sve je po volji Boga višnjega. „Zašto je vjera važna? Zašto je nauka uz vjeru važna? Zato što su i nauka i vjeri dva načina spoznaje“ zaključio je Gocić.

Džemal Gocić je svoje izlaganje zaključio postavljajući pitanje odnosa muslimana i nauke danas i dodao da tu ima prostora za napredak i da su muslimani u nekoliko vjekova možda zapostavili nauku. „Kada su muslimani poštovali nauku doživjeli su svoji zenit“ zaključio je efendija Džemal Gocić.

Iz svijeta nauke prvi je govorio profesor Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore akademik Igor Đurović.

Akademik Đurović je na samom početku rekao da se između svijeta nauke i religije mogu pronaći hiljade različitih relacija koje se svaka ponaosob mogu pojedinačno razmatrati kroz mnoga predavanja. „Mnogi od najznamenitijih naučnika iz istorije bili su veoma religiozni ljudi“ naglašava akademik i dodaje da nema ništa sporno.

Đurović je rekao da ipak postoje razlike između nauke i religije ponajviše na polju metoda. „Ta razlika se u različitim kontekstima može ili produbljivati ili ublažavati“ rekao je Đurović i dodao da i pored formalnog stava predstavnika vjerskih zajednica mnogi vjernici imaju otklon prema nauci.

Sa filozofske tačke gledišta ovu temu sagledao je dr Dušan Krcunović, profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću.

Profesor Krcunović je rekao da je monoteizam uslovio razvoj nauke. „Dva temelja evropske intelektualne kulture su Biblija i grčki mislioci“ naglasio je profesor i dodao da je odnos između nauke i religije harmoničan. „Taj odnpos je ipak bio vrlo dinamičan kada se posmatra iz konteksta istorije“ ipak je naglasio Krcunović.

„Juče sam imao prvi čas sa prvom godinom studenata filozofije i govorio sam o počecima istorije filozofije i inspirasan ovom večeri posebno naglasio vezu izneđu Hesioda i Mojsija koji su zapisani u isto vrijeme“ prisjetio se Krcunović i nastavio „muze se obraćaju Hesiodu i ostalim pastirima, a i Mojsije je napasao stada svog tasta ispod Horiva kada je vidio kako gori kupina i nesagorijeva“. To su dva pristupa istini, Grci su izumelji teorijskog odnosa prema stvarnosti a ovamo imamo drugačije percipiranje istine.

Nakon uvodnik izlaganja uslijedila je veoma živa i bogata diskusija.