On očekuje da će se izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije pooštriti kaznena politika, da sankcije stignu sve one koji ne poštuju odluke ASK.
• Je li Agencija za sprečavanje korupcije povratila reputaciju, koja je poslednjih godina prilično poljuljana?
– Iz ugla dugogodišnjeg građanskog aktiviste i građanina, definitivno smatram da neki procesi moraju biti mnogo brži i velika je želja da se što prije postignu određeni rezultati i da se uradi dosta toga da reputacija ASK bude na mnogo višem nivou i da ona bude primjer svima kako može efikasno da se funkcioniše. Međutim, dolazak do tog statusa je jedan proces. Ti pocesi mogu da budu dugotrajni i mnogo je proceduralnih situacija zbog kojih dinamika nije na nivou koji bismo mi željeli. Savjet ASK je uradio dosta toga da se stvore pretpostavke da Agencija u nekom skorijem periodu bude institucija za primjer svima. Potrebne su i pravne pretpostavke, da zakon bude takav da da mogućnost Agenciji da može na kvalitetan način da se bavi prevencijom korupcije, jer su donosioci odluka odlučili da nadležnosti ASK budu preventivnog karaktera.
• Ranije ste ukazali da bi trebalo mijenjati novi zakon o sprečavanju korupcije. Koje ste nedostatke uočili i koja bi nova zakonska rešenja trebalo donijeti?
– Kaznena politika nije adekvatna. Treba uraditi analizu sudskih presuda kako bismo vidjeli kako su postupali i kakve su odluke donosili i da vidimo šta treba mijenjati i poboljšati kako bi se preventivna uloga ASK unaprijedila. Da bismo adekvatno odgovorili, treba da uradimo analizu i da vidimo kakvo je stvarno stanje. Za određene javne funkcionere koji ne žele da prijavljuju imovinu kazne su gotovo minimalne i ne destimulišu utiču ih da to ne rade. To se odnosi na one koji nešto kriju i koji su eventualno počinili neko koruptivno djelo, pa im je lakše da plate kaznu nego da prijave imovinu. Vjerujem da će se u tom dijelu korigovati zakon, da se sankcionišu svi oni koji ne poštuju odluke ASK. Vjerujem da će kolege koje su u radnoj grupi za izmjenu Zakona o sprečavanju koupcije doprinijeti kvalitetnijem propisu.
– Kada možemo očekivati novi zakon o sprečavanju korupcije?
– Nadam se da će zakon što prije biti izmijenjen i da će u velikoj mjeri omogućiti ASK da bude efikasnija, a možda i da prostora Savjetu ASK da se aktivnije uključi. Nadam se da ćemo do kraja godine imati i predlog, odnosno nacrt koji će se naći na javnoj raspravi.
• Da li bi trebalo mijenjati normu po kojoj je stvar dobre volje funkcionera da dozvoli ASK kontrolu svojih bankovnih računa?
– Kao javni funkcioner i predsjednik Savjeta ASK nemam nikakav problem da službenici Agencije provjeravaju moj bankovni račun. Međutim, ta oblast mora biti detaljno uređena. I Zakon o sprečavanju korupcije mora biti usklađen s drugim propisima. Potrebno je propisati detaljne procedure. Dakle, nisam protiv toga, ali mora biti propisana stroga procedura oko toga.
• Smatrate li neophodnim da ASK kontroliše i digitalnu imovinu funkcionera, s obzirom na to da je sve više nosilaca javnih funkcija posjeduje?
– To je specifična oblast. Nijesam protiv toga da se to istražuje, ali moramo da kao institucija svi budemo sposobni da kontrolišemo i ovo što imamo i da istražujemo. Vjerovatno je to pitanje i kapaciteta i potrebne su modernije tehnologije. Pitanje je i zakonskog uređenja. Ta oblast uopšte nije uređena u pravnom sistemu Crne Gore i ona je nekontrolisana. Želim brzo rezultate i da se i ta oblast istraži, ali moraju se ispoštovati i procedure. U programu Vlade za narednu godinu nijesam vidio da će se oblast kriptovaluta zakonski regulisati. Postojale su najave, ali nisam siguran da ima naznaka da će se to i desiti. Pozivam donosioce odluka da pratimo trendove u svijetu i da pratimo napredak civilizacije u tehnološkom i svakom drugom smislu. Mi kasnimo kada je u pitanju modernizacija, ali moramo biti spremni, jer se tako brzo napreduje i brzo se stvari mijenjaju, a mi već dosta kaskamo. Nijesmo ni osnovne stvari završili, a svijet i tehnologija napreduju. Moramo pratiti te trendove.
• Kada će ASK kontrolisati i imovinu funkcionera u inostranstvu, odnosno kada će oni morati da je prijavljuju?
– Oni bi morali i sad da je prijavljuju. U pojedinim državama čeka se ratifikacija sporazuma kako bi i to profunkcionisalo. Mislim da je svima u interesu da postoji razmjena podataka, jer kako postoje sumnje za naše funkcionere, tako postoje i za njihove da imaju imovinu i u našoj državi. Razmjena tih informacija koristila bi svima. Kroz rad u nevladinom sektoru znam da postoje modeli na koji način se istražuje imovina funkcionera. Treba da radimo i na podizanju kapaciteta ASK.
